Popis stanovništva najranije može biti organizovan u oktobru sljedeće godine i iz njega treba izostaviti pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku, s obzirom na izrazito nestabilnu društveno-političku situaciju i nedostatak povjerenja u institucije, javlja MINA.

To je stav grupe nevladinih organizacija (NVO) i agencija za istraživanje javnog mnjenja, koje su podnijele Vladi predloge za izmjenu Nacrta zakona o popisu stanovništva.

Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović smatra da cijelu priču oko popisa treba značajno uozbiljiti, da je potrebno vratiti na fokus stručnosti i napraviti otklon od dnevnopolitičkog i laičkog pristupa tom pitanju.

-Ako bi se cijeli narativ u vezi sa pripremom popisa sveo na dnevno-političku priču, onda bi to značilo da je Vlada odlučila da napravi otklon od ekspertskog pristupa- rekla je Vujović za PR centar.

Ona je istakla da je očigledno da se popis ne može sprovesti ove godine, jer za to ne postoje elementarni uslovi.

-Vjerovatno se ne može do kraja godine završiti ni priprema Predloga zakona, a potrebno ga je i izglasati u parlamentu- kazala je Vujović.

Kako je navela, od momenta kada se zakon usvoji, potrebno je izdvojiti još šest do devet mjeseci za pripremu popisa.

-Tu postoje i razni međunarodni standardi, koji kažu da turbulentne društveno-političke periode treba izbjegavati, pa tada ne treba sprovoditi popis”-dodala je Vujović.

Razlozi su, kako je rekla, mnogi.

-Jedan od osnovih je garantovanje bezbjednosti popisivača. Ako su tenzije jako visoke, niko ne može garantovati bezbjednost popisivača koji sam ulazi u privatnost nečijeg doma- kazala je Vujović.

Potrebno je, kako je navela, izbjeći ljetnju sezonu, veliku zimu, i obično se pominju dva termina, april ili oktobar, pod uslovom da u tom periodu nema izbora.

-Tako da je najraniji period oktobar naredne godine, što je odavno poznat termin i MONSTAT-u i Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, pa je onda neobično zašto se toliko govori o mogućnosti da se popis organizuje jako brzo. Tu je naravno i epidemiološka situacija koja se mora uzeti u obzir- pojasnila je Vujović.

Ona smatra da bi insistiranje na prikupljanju podataka o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku bilo pogrešno.

To bi, kako je ocijenila Vujović, izazvalo velike tenzije i dovelo do pretpopisnih kampanja i negativno bi uticalo na kvalitet svih ostalih podataka.

-Dakle, jedan od zahtjeva za izmjenu je da se ta tri pitanja ne postavljaju. Predložili smo i brojna pitanja koja smatramo da su važna za kreiranje nacionalnih politika iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, mladih, zaštite osoba s invaliditetom- navela je Vujović.

Ona je istakla da je način sprovođenja popisa dobar indikator situacije u zemlji i ukoliko se ne sprovede na adekvatan način, on će pokazati odsustvo profesionalnosti i ekspertize.

Vujović je kazala da očekuje da će izmjene koje su predložili Vlada usvojiti i da će taj proces biti organizovan onako kako treba.

Ona je dodala da očekuje da će se vratiti povjerenje građana u institucije koje su važne za sprovođenje popisa i da će na kraju dobiti podatke sa kojima mogu da rade.

Primjedbe, predloge i sugestije na Nacrt zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u ovoj godini podnijeli su Vujović, izvršna direktorica agencije StarsUP Sanja Baltić, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.

-Kao i suvlasnica agencije DeFacto Olivera Komar, izvršni direktor agencije DAMAR Vuk Čeđenović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović i direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Milena Bešić- navodi se u saopštenju.