U opštini Plav pitanje iskorišćavanja prirodnih resursa, a prije svega šuma, bila je jedna od glavnih tema koja je i u godini za nama zaokupljala pažnju šire javnosti. Sa brojnih protesta drvoprerađivača, predstavnika nevladinih organizacija i građana traženo je da se državne šume stave u funkciju razvoja lokalne zajednice. Poručivano je da će narod ovoga kraja svim raspoloživim sredstvima spriječiti privilegovane koncesionare da vrše dalju eksploataciju drvne mase na način kako su to dosad radili. Isticano je da je opština Plav poslednjih decenija, zbog nedomaćinskog upravljanja prirodnim resursima, doživjela sveukupnu razvojnu stagnaciju.Plavski drvoprerađivači poslije svega ističu da je njihova borba, bar donekle, urodila plodom i da su odgovorni u Upravi za šume konačno dobrim dijelom razumjeli potrebu da se kroz obezbjeđivanje sirovine, stvore uslovi za finalnu preradu drveta.
-Morao se zaista dići glas i ne složiti se sa koncesionom politikom koja je poslednjih decenija spovođena u Crnoj Gori i na teritoriji naše opštine. Kakva je to koncesiona politika kada po tim pravilima narod nije mogao da dođe do drveta za ogre, dok smo mi drvoprerađivači bili lišeni mogućnosti da nabavimo sirovinu za rad. Sve se to dešavalo jer su kompletne koncesije na šume, po mizernim cijenama, ustupane privilegovanim koncesionarima. Mi smo praktično golim životima ustali u borbu protiv tako nakaradnog koncepta upravljanja šumama. To kroz šta smo na tom putu prolazili teško je riječima opisati. Na kraju su odgovorni u Upravi za šume shvatili da smo bili u pravu i ponudili novi koncept po kom ćemo i mi drvoprerađivači i građani moći da dođemo do drvne mase. Sve to govori da naša birba nije bila uzaludna – naglasio je Esko Barjaktarević u ime plavskih drvoprerađivača.
I vršilac dužnosti direktora Uprave za šume Srđan Pejović nedavno je novinarima kazao da se nudi novi koncept upravljanja šumama gdje će i država i mali drvopretađivači imati više koristi.
-Pojedinci su 20 godina dobijali koncesije po niskim cijenama, devet eura lišćari i 17 četinari, a poslije ih preprodavali nekom drugom, ili izvozili i tako ostvarivali enormne zarade. Zato kod nas drvoprerada praktično ne postoji, jer su pojedinci dobili da koriste šumu praktično besplatno, a cilj je bio da se razvije finalna prerada, da se ljudi zaposle i da to bude ekonomski zamajac razvoja Sjevera Crne Gore. Tako i Uprava za šume ostvaruje manji prihod nego što je rashod. Po prvi put dajemo javni poziv koji nije diskriminatorski koji je pravičan i u skladu sa javnim interesom države - rekao je Pejović.
Drvoprerađivači Plava ističu da Pejovićevu konstataciju potkrepljuje podatak koji ukazuje da na području Plava radi svega desetak radnika u oblasti drvoprerade, iako ih je nekada bilo 500.
-Mi više nijesmo imali vremena za čekanje, jer smo svaki dan gledali kao privilegovani koncesionario naočigled nadležnih državnih organa uništavaju naše šume. U pitanju je prava kasapnica, dok su mnogi bili primorani da zatvaraju svoje pogone zbog nedostaka sirovine. Jasno smo stavili do znanja da se, uz strogu zaštitu prirodnih resursa, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj. Vjerujemo da dolazi vrijeme kada će se shvatiti koliko je drvoprerada značajna i šta su potrebe lokalnog stanovništva, a ne samo onih koji su navikli da se bogate preko noći – kaže Nedzad Cecunjanin jedan od plavskih drvoprerađivača.
Podršku zahtjevima da se racionalnije koriste prirodni resursi davao je i predsjednik opštine Plav Nihad Canović ističući da se, uz poštovanje zakona, moraju tražiti valjanija rješanja za upravljanje šumama.
- Ja sam kako predsjednik opštine cijelo vrijeme apelovao na Vladu, resorno ministarstvo, kao i na Upravu za šume da imaju sluha za potebe lokalnog stanovništva, jer nije normalno da svu drvnu građu dobiju koncesionari sa strane dok lokalnom stanovništvu nije ostalo ni za osnovne potrebe – istako je Canović.
Iz nevladinih organizacija smatraju da je pogubno što su samo neznatna sredstva od koncesionih naknada usmjeravana za razvoj lokalne zajednice.
- Da su se kojim slučajem predviđena sredstva od koncesionih naknada usmjeravala za razvoj Plava ne bi imali ovaku razvojnu stagnaciju. Zbog takvog odnosa Plav je postalo mjesto gdje se ne može orgtanizovati neki valjani život i nije se čuditi što naša mladost odlazi u neke srećnije krajeve. Sa druge strane svaki dan smo gledali teške kamione natovarene balvanima, kako remete prirodnu ravnotežu i uništavaju našu muku. Pogubno je što su domaće institucije pred takvim pojavama zatvarale oči – u ime nevladinih organizacija kaže Rašit Marković.
Коментари (0)
Оставите свој коментар