Naime, u odnosu na prošlu godinu, puter je poskupio za čak 38,9 odsto i sada košta od 2,39 eura naviše. Stručnjaci očekuju dalje poskupljenje, dijelom i zato što je ponuda manja, a potražnja sve veća.
A ako ove božićne sezone ne mogu bez čokolade, građani Njemačke će na tu poslasticu morati da potroše u prosjeku 9,5 odsto više nego uoči prošlog Božića.
Poskupljenje putera bila je najuočljivija promjena potrošačkih cijena u novembru. Prema proračunima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, nijedan drugi proizvod nije zabilježio tako visok rast cijena.
Loše vijesti stižu i za one koji ne mogu da zamisle kolače bez šoljice kafe. Kafa je dostigla najvišu cijenu u posljednjih 50 godina, a najavljuje se dalja poskupljenja. Glavni uzrok su nepovoljni vremenski uslovi. Stručnjaci kažu da su za to krive klimatske promjene, jer se Brazil, najveći svjetski proizvođač kafe, suočava sa sve većom vrućinom i sušom, dok je Vijetnam, drugi najveći proizvođač, pogođen velikim poplavama.
Među prehrambenim proizvodima, značajno su poskupjeli i maslinovo ulje (13,3 odsto) i voćni sokovi (11,2 odsto).
Ali nije sve tako mračno. Za kolače su potrebni i šećer i brašno, a cijene su im pale za 23 odsto (šećer) i 5,9 odsto (brašno) u odnosu na novembar prošle godine.
Sve u svemu, rast cijena hrane u Njemačkoj je značajno usporen. Cijene hrane u novembru bile su za 1,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine, ispod ukupne stope inflacije od 2,2 odsto.
Dok cijene hrane više ne rastu tako drastično kao posljednjih mjeseci, ostali rashodi su značajno porasli. Tako vlasnici motornih vozila sada moraju da plaćaju osiguranje u proseku 34,8 odsto više, a za korisnike toplana grijanje je u prosjeku skuplje za 30,7 odsto, saopštio je Federalni zavod za statistiku.
Poskupljenja nisu pošteđeni ni oni koji predstojeće praznike neće provesti kod kuće: međunarodne avio-karte koštaju u prosjeku 10,5 odsto više nego godinu dana ranije.
Porastu ukupne stope inflacije u novembru doprinijele su i cijene usluga koje su u odnosu na prethodnu godinu bile više za četiri odsto.
Stalno visoka bazna inflacija mogla bi da zabrine i Evropsku centralnu banku (ECB), koja želi da je smanji na 2 odsto u eurozoni na srednji rok. ECB za ovu godinu predviđa inflaciju od 2,5 odsto. Ali stručnjaci očekuju da će ona opasti sledeće godine, zahvaljujući sporijem rastu troškova rada.
Osim toga, zbog slabe opšte ekonomske situacije, njemačkim kompanijama može biti sve teže da svoje povećane troškove prebace na kupce i korisnike usluga, smatra ekonomista Komercbanke Ralf Solven. - Pošto se sličan trend očekuje u eurozoni, kretanja cijena će vjerovatno podstaći ECB da dodatno snizi svoju ključnu kamatnu stopu.
