Sud je rekao da je žena osuđena na temelju optužbi za "oružanu pobunu protiv države" i uključio kao dokaz njeno članstvo u nezavisnoj radničkoj organizaciji.
Optužena je i da je članica zabranjene kurdske separatističke partije Komala, što je porodica negirala.
Novinska agencija Hengawsa sjedištem u Norveškoj i novinska agencija Human Rights Activists sa sjedištem u Sjedinjenim Državam takođe su izvijestili o smrtnoj kazni Sharifeh Mohammadi, javljaju agencije prenose mediji.
Kampanja za odbranuopisala je radničku organizaciju - Koordinacijski odbor za pomoć pri osnivanju radničkih organizacija - kao legalnu, ali je rekla da, u svakom slučaju, ona nije bila članica 10 godina.
Odbrambena kampanja je sudsku presudu protiv nje nazvala "srednjovjekovnom i zločinačkom".
Mnogi vjeruju da je ova smiješna i neutemeljena presuda donesena isključivo kako bi se stvorila atmosfera straha i zastrašivanja među aktivistima [pokrajine Gilan] rekla je grupa.
Mohamadijeva tetka Vida Mohammadi rekla je za Radio Farda RSE da je žena mučena u zatvoru nakon hapšenja 5. decembra 2023. godine i da je provela nekoliko mjeseci u samici. Dodala je i da Sharifeh Mohammadi nije bila povezana ni sa jednom političkom organizacijom unutar ili izvan zemlje.
Organizacija za zaštitu prava Hengaw rekla je da je Sharifeh Mohammadi "izdržala psihičko i fizičko mučenje od strane ispitivača iranske obavještajne službe... koji su tražili od nje iznuđeno priznanje".
Centar Abdorrahman Boroumand sa sjedištem u SAD-u, koji se fokusira na iranska pitanja, rekao je da je smrtna kazna povezana s "njenom uključenošću u nezavisni radnički sindikat".
Ova ekstremna presuda naglašava oštro suzbijanje neslaganja unutar Irana, posebno protiv radničkih aktivista usred ekonomskih previranjanavodi se.
Veliki protesti izbili su u provinciji Gilan i širom zemlje 2022. godine nakon smrti Mahse Amini, koja je uhapšena zbog navodnog kršenja strogog iranskog kodeksa oblačenja za žene.
Više od 500 demonstranata je ubijeno širom zemlje, a hiljade uhapšeno tokom mjeseci nemira.
Domaći i međunarodni aktivisti za ljudska prava optužili su Teheran da koristi smrtnu kaznu da zastraši demonstrante i druge nakon masovnih demonstracija.
