Durutović i Čelebić / -SRDJAN BOLJEVIC

Enciklopedija u pjesničkom ključu

Knjiga „Pisci jevrejskog Praga” djeluje kao enciklopedija ispisana u pjesničkom ključu, a time autor postiže ono što bi Mišel Furnije nazvao idealom svakog pisca, a to je da njegova knjiga bude čitana dva puta - rekao je Durutović

Knjiga Gojka Čelebića „Pisci jevrejskog Praga”, objavljena u saizdavaštvu beogradskog „Factuma” i zagrebačke kuće "Bookara" predstavljena je podgoričkoj publici u Srpskoj kući. O knjizi je govorio kritičar Milorad Durutović, koji je kasnije i razgovarao s Čelebićem.

Knjiga "Pisci jevrejskog Praga" posvećena je književnicima, misliocima, umjetnicima takozvanog Praškog kruga (1894 - 1943). Svima im je zajedničko da su Jevreji, vezani za Prag, koji su u kući govorili jidiš, služili se češkim, a pisali na njemačkom jeziku. Čelebić tako piše o Francu Kafki, Rajneru Mariji Rilkeu, Johanesu Urzidilu, Gertrudi Tajberger, Sigmundu Frojdu, Mileni Jesenskoj, Edmundu Huserlu...

Durutović ističe da je i u ovoj Čelebićevoj knjizi očigledno njegovo primarno opredjeljenje za naraciju, pa tako ova knjiga sadrži elemente romana, jednako kao i eseja. A, dodaje on, Čelebićevu "knjigu odlikuje i gustina pjesničkog i lirskog postupka".

– Knjiga djeluje kao enciklopedija ispisana u pjesničkom ključu, a time autor postiže ono što bi Mišel Furnije nazvao idealom svakog pisca, a to je da njegova knjiga bude čitana dva puta - rekao je Durutović, između ostalog.

Kako kaže Čelebić, knjiga "Pisci jevrejskog Praga" konkretno govori o piscima Jevrejima, koji iako ni nacionalno, ni mjestom boravka nijesu pripadali Njemačkoj, jesu njemački pisci, čije stvaralaštvo jeste jezgro njemačke književnosti 50 godina, od 1894 - 1943. Stvaralašto mnogih od njih fizički je prekinuto pojavom nacizma `30-ih i Holokaustom `40-ih godina 20. vijeka. Ovo je priča o svjetskoj književnosti, naglašava Čelebić.

– Oni su za života bili gotovo anonimni, a danas predstavljaju jednu od najvećih književnih dijaspora u književnosti. Pod književnom dijasporom podrazumijevam stvaranje na jednom jeziku mimo zvaničnih granica toga jezika, i doprinos koji se daje sa strane, a ne iz srca toga jezika - rekao je Čelebić, između ostalog.

Ovom prilikom bilo je govora i o Čelebićevoj dvotomnoj studiji "Književnost i pismenost od Crnojevića do Petrovića", gdje je autor pojasnio zašto se između ovih knjiga može povući svojevrsna paralela.

Ž.J.