dodjela trinaestojulske nagrade / -SRDJAN BOLJEVIC

Kompozitor Senad Gačević: Svaki trenutak života posvetiti svom daru i znanju

Želim da pokažem da muzika različitih religija može da bude mjesto na kome se dobro osjećamo i u kojoj možemo da prepoznamo da se u biti ne radi o konfliktnim pojavama, nego suprotno

Dobitnik Trinaestojulske nagrade kompozitor i muzički pedagog prof. dr Senad Gačević ističe da mu je ovo najznačajnije državno priznanje dokaz da neko vrednuje njegov rad, potvrda da karijera koja traje već 40 godina ima smisla.

– U fazi sam, i radnoj i životnoj, u kojoj ova nagrada predstavlja potvrdu mog stvaralaštva. Nisam očekivao da će nagrada ovako stimulativno djelovati, ali samo nekoliko dana nakon što mi je nagrada dodijeljena sjeo sam i počeo novi rad, tako da očekujem da će i naredna godina biti plodna – kazao je Gačević.

Zrele godine osim uživanja u plodovima rada donose i saznanje da čovjek nije vječit, i da je neophodno da svaki trenutak svog života posveti svom daru i znanju, i učini što je moguće da se njegov rad predstavi, da se objavi, i da se što pozitivnije utiče na tokove kulture i savremenog stvaralaštva.

To što je zavrijedio najvažnije državno priznanje za čak tri naučna rada - bibliografiju "Muzika u staroj crnogorskoj periodici", "Bassonegro – kompozicije za kontrabas i ansamble kontrabasa" i "Ilahije i kaside – obrade i aranžmani za soliste, hor i orkestar", koji se bave muzikom iz tri veoma različita ugla plod su, kako kaže Gačević, činjenice da je često bio u situaciji da zbog nedovoljno informacija o našoj muzičkoj kulturi i prosvjeti zađe u nova polja interesovanja.

– Čekajući da neko sistematizuje saznanja iz periodike shvatio sam da se neće to desiti, pa sam ušao u taj proces. Zbirka "Bassonegro" predstavlja zaokruženje mog kontinuiranog interesovanja za kontrabas od 1984. do 2021. To je bio čisti autorski rad. Zbirkom "Ilahije i kaside" religijsku muziku islama stavio sam u okvire klasične muzike – kazao je Gačević.

Trilogiju čije je polazište duhovna muzika tri religije, pravoslavne, katoličke i islama, nada se da će završiti krajem godine.

– Njima kulturološki zaokružujem Crnu Goru. Želim da pokažem da muzika različitih religija može da bude mjesto na kome se dobro osjećamo i u kojoj možemo da prepoznamo da se u biti ne radi o konfliktnim pojavama, nego suprotno. Nadam se da ću time zaokružiti i moju ideološku poziciju i odužiti se svim prijateljima različitih vjerskih i nacionalnih pripadnosti – kazao je on.

Konflikti u okviru branše smetnja za ozbiljne pregovore sa državom

Gačević ukazuje i na to da u okviru branše ima dosta konflikata na ličnoj osnovi, i da "naša muzička zajednica nije dovoljno kompaktna da bude državi partner".

– Teško se dolazi do rezultata u pregovorima sa državom ako nemate struku sa ozbiljnim predstavnicima - kaže on. No, i tu se Gačević nada pomaku jer dolaze nove generacije koje će se izboriti za bolji status umjetnika, posebno materijalni, "jer onda stvari mogu rapidno da napreduju".

Kao jedan od aktivnih učesnika naše savremene muzičke kulture Gačević ističe da je splet niza problema odgovorno za to što su muzička istraživanja kod nas još uvijek na nivou incidenta.

Muzička akademija dramatično je promijenila muzičku scenu Crne Gore na bolje, odnjegovala nam je kvalitetne kadrove, a dobili smo značajan broj izuzetnih umjetnika, koji postižu globalne uspjehe. Muzičke škole se razvijaju, imamo Muzički centar kao krovnu instituciju.

– Ključni problem je malo tržište. U ovako maloj zemlji naši vrhunski izvođači mogu na samo nekoliko mjesta da izvedu program koji pripremaju pola godina i više. To je ogromno ulaganje koje im se ne može vratiti skoro nikad u finansijskom smislu, da bi se moglo živjeti od toga – objašnjava on.

Kada je istorija naše muzike u pitanju, Gačević kaže da njega i njegove kolege očekuje nastavak na pisanju istorije koju je započela profesorica Manja Radulović Vulić.

S.ĆETKOVIĆ