Sa druge strane, bogata kulturna baština Kine, koja se proteže kroz hiljade godina, često se suočava sa izazovima očuvanja i prilagođavanja u modernom svijetu.

U modernoj Kini mnogi mladi ljudi sve više prihvataju zapadnjačke uticaje, tehnologiju i nove trendove, što može rezultirati smanjenim interesovanjem za tradicionalne kulturne prakse i vrijednosti. Tradicionalni običaji, kao što su ceremonije, festivali i umjetnički izrazi, mogu se činiti manje važnim ili zastarjelim u očima mladih generacija koje su okrenute ka globaliziranom načinu života.

Kada je riječ o kulturnoj razmjeni između različitih dijelova svijeta, ponekad su najzanimljiviji rezultati oni koji nastaju iz neposrednog kontakta. Razgovarali smo s Ju Ksi, novinarkom hrvatske redakcije iz Chinese Media Group, koja je nekoliko godina živjela u Crnoj Gori i radila za kinesku ambasadu u Podgorici. Kroz naš razgovor otkrili smo ne samo koliko je kineska publika zainteresovana za crnogorsku kulturu, već i kako se ta razmjena odvija na različitim nivoima.

•Koliko su umjetnost i kulturni događaji uopšte zastupljeni u Pekingu? Da li ljudi posjećuju izložbe i koji su najčešći oblici kulturnih događaja?

– U Pekingu su umjetnost i kulturni događaji izuzetno bogati i raznovrsni. Svaki dan se održavaju koncerti različitih žanrova, izložbe slikarstva, fotografija, tradicionalne kulture, kao i predstave tradicionalnih Opera poput pekinške opere. Takođe, postoje i skupovi, tok-šou programi, drame i pozorišne predstave koje su dostupne publici. Pomoću mobilnih aplikacija lako je pronaći informacije o tim događajima i kako doći do njih. Što se tiče muzeja, u Pekingu postoji čak 217 muzeja širom grada, koji nude raznolike teme i izložbe koje privlače posjetioce iz različitih krajeva svijeta. Dakle, nije neobično da ljudi redovno posećuju ove kulturne događaje i izložbe.

•U kojoj mjeri je digitalna umjetnost prisutna u Pekingu? Da li su ti radovi fokusirani uglavnom na tradicionalnu umjetnost, ili su zastupljeni i novi mediji poput video-umjetnosti, i koje se teme najčešće obrađuju?

- U Pekingu postoji značajna prisutnost digitalne umjetnosti kroz stalne galerije i privremene izložbe. Na primjer, galerije poput Chan Men Lai Ba i ElsonTeamLab umjetničkog prostora posvećene su digitalnoj umjetnosti. Takođe, Nacionalno pozorište povremeno organizuje izložbe digitalne umjetnosti, kao što je bio slučaj i u decembru prošle godine, povodom 16. godišnjice osnivanja.

Što se tiče fokusa, raznovrsnost je ključna. S obzirom na veliki broj stanovnika u Kini i Pekingu, teško je reći da su umjetnički mediji fokusirani samo na tradicionalne ili nove forme. Postoji širok spektar umjetničkih izraza, uključujući tradicionalnu umjetnost i nove medije poput video-umjetnosti. Tematski, umjetnici obrađuju različite aspekte života i kulture, odražavajući tako raznolikost kineskog društva i interesa publike.

•Koliko je ljudima u Kini poznata kultura Crne Gore, posebno od kako je obnovila nezavisnost?

– Nažalost, nivo poznavanja kulture Crne Gore u Kini je prilično slab, posebno od trenutka kada je Crna Gora postala nezavisna država. Često se dešava da ljudi ne razlikuju Crnu Goru od Srbije ili Jugoslavije.

Međutim, većina Kineza starijih od 40 godina poznaje film "Most" Hajrudina Krvavca, koji potiče iz bivše Jugoslavije, a čije je snimanje inspirisano mostom na Đurđevića Tari. Takođe, većina Kineza iz Te starosne grupe poznaje tematsku pjesmu filma "O Bella Ciao", iako često misle da je jugoslovenska ili crnogorska.

U oktobru 2019. godine, crnogorska ambasada u Kini, na čelu sa ambasadorom, gospodinom Darkom Pajovićem, uspješno je organizovala promociju Crne Gore pod nazivom "Feel Montenegro in Bejing". Na ovom događaju prikazan je film "Most", koji je privukao oko 300 gledalaca. Takođe, prije filma prikazan je i promotivni materijal o turizmu u Crnoj Gori. Ovaj događaj je izazvao divna sjećanja kod kineskih gledalaca na "lijepo staro vrijeme", pružajući im priliku da upoznaju prirodne ljepote Crne Gore.

Ambasador Pajović i crnogorska ambasada u Pekingu ugostili su i osnovnoškolce iz Pekinga, s kojima su se lijepo družili u ambasadi, iako su mnogi od njih još uvijek bili neupućeni u to šta predstavlja Crna Gora. Ipak, ovaj događaj sigurno će im ostati u lijepom sjećanju, kao i sve što su tom prilikom naučili o ovoj dalekoj zemlji i njenim stanovnicima. Nažalost, nakon ovog događaja, crnogorska ambasada u Pekingu više nije organizovala slične aktivnosti.

Iz predstave lutkarskog pozorišta

Kina

•Primijetila sam da ste prevodili knjigu o ljekovitim biljkama u Crnoj Gori. Na kojim još projektima ste radili i kako su ti projekti uticali na interesovanje ljudi za crnogorsku kulturu i ekologiju?

– Pored prevoda knjige o ljekovitim biljkama u Crnoj Gori, radila sam na još nekoliko projekata koji su doprinijeli interesovanju ljudi za crnogorsku kulturu i ekologiju. Prevođenje knjige "Monografija o Crnoj Gori" i "Internacionalizacija Univerziteta Donja Gorica" omogućilo je kineskim posjetiocima da bolje razumiju bogatu istoriju i običaje Crne Gore, dok je knjiga "Resurs ljekovitih bilja u Crnoj Gori" podstakla interesovanje za tradicionalnu crnogorsku medicinu među kineskim narodom.

Takođe, trenutno u saradnji sa koleginicom prevodim knjigu "Istorija diplomatije Crne Gore 1711–1918", čime se nastavlja širenje znanja o Crnoj Gori među kineskom publikom. Osim toga, dokumentarni filmovi o životu Crnogoraca u Kini, služe kao dodatan način promocije crnogorske kulture i običaja među kineskom publikom. Svi ovi projekti imali su pozitivan uticaj na interesovanje ljudi za Crnu Goru kao ekološku državu i njenu bogatu kulturu.