Publika pred projekciju filma u Crnogorskoj kinoteci / -LAZAR RUZIC
29/01/2023 u 19:25 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Očaj djece željne života

Ambasada Republike Italije prikazivanjem dokumentarca Masima Vinćencija pridružila se obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Ovim filmom htjeli su baš mladima, djeci, da pokažu što se dešavalo tokom Holokausta, da njima objasne, i da ukažu da treba da budu oni koji će čuvati od zaborava ova dešavanja, kaže ambasadorka Andreina Marsela

Kako racionalizovati smrt, kako se s njom suočiti, kako objasniti da se smrt nad čovjekom nadvila samo zato što je druge vjere i nacije? Naročito ako je taj čovjek dijete. Neko ko je predodređen da živi, da ne razmišlja o konačnosti. A, upravo to se dogodilo jevrejskoj djeci tokom Drugog svjetskog rata u Evropi. Stradanje Jevreja tokom Holokausta, kao i svih drugih naroda čija djeca su stradala i stradaju u ratovima, dobija svoj krešendo ljudskog bezumlja i bezbožja. Potpunog odsustva etike, ovaj put oličenog u ideologiji i genocidnim postupcima nacista i fašista. I upravo o tome progovara italijanski režiser Masimo Vinćenci (Massimo Vincenzi) u svom dokumentarcu "Diaries from the Holocaust. The shoah of the adolescents" ("Diari dall`Olocausto. La Shoah degli adolescenti"). Govori o Holokaustu iz specifične vizure, iz ugla djeteta, tinejdžera. Govori o očaju djeteta suočenog sa smrću, a željnog slobode i života. Taj užas Vinćenci nam je prenio kroz dnevnike i pisma jevrejske djece - Rutke Laskier, Renie Spiegel, Eve Heyman, Petera Ginza i njegove sestre Eve Ginz, Miriam Wattenberg (Mary Berg), Tanye Savicheve, Hélène Berr, Ruth Maier, Philipa Sliera, Rywke Lipszyc, Ane Frank, Dawida Sierakowiaka.

image

Detalj sa projekcije filma Masima Vinćencija o Holokaustu u Crnogorskoj kinoteci

-FOTO: Ž. JANjUŠEVIĆ

Ovaj film je u organizaciji Ambasade Republike Italije prikazan u Crnogorskoj kinoteci na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, koji se obilježava 27. januara, datum kada je 1945. godine Crvena armija SSSR-a oslobodila preostale preživjele iz nacističkog logora Aušvic.

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije u svim svojim ambasadama u svijetu svake godine organizuje programe kojima obilježava ovaj datum, rekla je za "Dan" Andreina Marsela, ambasadorka Italije u Crnoj Gori.

Kako navodi, oni koji su preživjeli Holokaust, danas su vremešni ljudi. S njihovim fizičkim nestankom kao neposrednih svjedoka, postoji bojazan da će nestati i sjećanje na grozote Holokausta. Zaborav na Holokaust se ne smije dopustiti, kaže ambasadorka Marsela, ističući da je naročito bitno o tome edukovati mlade.

Mladi treba da čuvaju istoriju od zaborava

Kako pojašnjava ambasadorka Marsela, imali su mogućnost da izaberu imeđu tri filma koji govore o Holokaustu. No, odlučili su se baš za ovaj Vinćencijev jer progovara iz specifičnog ugla djeteta. Odnosno, kako su djeca doživljavala i preživljava Holokaust.

– Htjeli smo baš mladima, djeci, da pokažemo šta se dešavalo tokom Holokausta, da njima objasnimo što se desilo i da oni budu ti koji će čuvati od zaborava ova dešavanja - kaže ambasadorka Marsela.

Italija je nakon završetka Drugog svjetskog rata uspješno napravila otklon od ideologija nacizma i fašizma. No, svjedoci smo da se posljednjih godina te ideologije u čitavom svijetu kroz razne pokrete povampiruju.

– Činjenica je da u demokratskim zemljama postoje i takvi pokreti. Ne možemo da intervenišemo, da ih sankcionišemo. Jednostavno, činjenica je da postoje. Zato možemo i moramo da afirmišemo demokratske vrijednosti i načela - kaže ambasadorka Marsela.

image

Detalj sa projekcije filma Masima Vinćencija o Holokaustu u Crnogorskoj kinoteci

-FOTO: Ž. JANjUŠEVIĆ

Ona je dodala da se na taj način suzbija širenje nacističkih i fašističkih pokreta i ideologija.

– Oni koji promovišu fašizam i nacizam danas ne shvataju u stvari šta znači živjeti pod takvim režimima. Oni nisu svjesni toga šta zastupaju, jer su u stvari navikli da žive u demokratiji. Njihov pristup tim ideologijama je u stvari hipokrizija, jer nisu iskusili šta se sve može doživjeti u takvim uslovima - pojasnila je ambasadorka Marsela.

Ž.J.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
25. februar 2025 06:08