
Kako racionalizovati smrt, kako se s njom suočiti, kako objasniti da se smrt nad čovjekom nadvila samo zato što je druge vjere i nacije? Naročito ako je taj čovjek dijete. Neko ko je predodređen da živi, da ne razmišlja o konačnosti. A, upravo to se dogodilo jevrejskoj djeci tokom Drugog svjetskog rata u Evropi. Stradanje Jevreja tokom Holokausta, kao i svih drugih naroda čija djeca su stradala i stradaju u ratovima, dobija svoj krešendo ljudskog bezumlja i bezbožja. Potpunog odsustva etike, ovaj put oličenog u ideologiji i genocidnim postupcima nacista i fašista. I upravo o tome progovara italijanski režiser Masimo Vinćenci (Massimo Vincenzi) u svom dokumentarcu "Diaries from the Holocaust. The shoah of the adolescents" ("Diari dall`Olocausto. La Shoah degli adolescenti"). Govori o Holokaustu iz specifične vizure, iz ugla djeteta, tinejdžera. Govori o očaju djeteta suočenog sa smrću, a željnog slobode i života. Taj užas Vinćenci nam je prenio kroz dnevnike i pisma jevrejske djece - Rutke Laskier, Renie Spiegel, Eve Heyman, Petera Ginza i njegove sestre Eve Ginz, Miriam Wattenberg (Mary Berg), Tanye Savicheve, Hélène Berr, Ruth Maier, Philipa Sliera, Rywke Lipszyc, Ane Frank, Dawida Sierakowiaka.
Ovaj film je u organizaciji Ambasade Republike Italije prikazan u Crnogorskoj kinoteci na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, koji se obilježava 27. januara, datum kada je 1945. godine Crvena armija SSSR-a oslobodila preostale preživjele iz nacističkog logora Aušvic.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije u svim svojim ambasadama u svijetu svake godine organizuje programe kojima obilježava ovaj datum, rekla je za "Dan" Andreina Marsela, ambasadorka Italije u Crnoj Gori.
Kako navodi, oni koji su preživjeli Holokaust, danas su vremešni ljudi. S njihovim fizičkim nestankom kao neposrednih svjedoka, postoji bojazan da će nestati i sjećanje na grozote Holokausta. Zaborav na Holokaust se ne smije dopustiti, kaže ambasadorka Marsela, ističući da je naročito bitno o tome edukovati mlade.
Italija je nakon završetka Drugog svjetskog rata uspješno napravila otklon od ideologija nacizma i fašizma. No, svjedoci smo da se posljednjih godina te ideologije u čitavom svijetu kroz razne pokrete povampiruju.
– Činjenica je da u demokratskim zemljama postoje i takvi pokreti. Ne možemo da intervenišemo, da ih sankcionišemo. Jednostavno, činjenica je da postoje. Zato možemo i moramo da afirmišemo demokratske vrijednosti i načela - kaže ambasadorka Marsela.
Ona je dodala da se na taj način suzbija širenje nacističkih i fašističkih pokreta i ideologija.
– Oni koji promovišu fašizam i nacizam danas ne shvataju u stvari šta znači živjeti pod takvim režimima. Oni nisu svjesni toga šta zastupaju, jer su u stvari navikli da žive u demokratiji. Njihov pristup tim ideologijama je u stvari hipokrizija, jer nisu iskusili šta se sve može doživjeti u takvim uslovima - pojasnila je ambasadorka Marsela.
Ž.J.