Gvozdenović, Gligorović i Nikečvić / -FOTO: ŽIVANA JANjUŠEVIĆ
24/01/2025 u 14:52 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Rušimo zidove, otvorimo institucije kulture

U Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore počele pripreme za izložbu "Radnički pokret - Između nas" koja će biti otvorena u utorak, 28. januara
image

Finalno "otkrivanje" - "Za rad budućnosti"

-FOTO: ŽIVANA JANjUŠEVIĆ
Ko se obreo juče oko podne u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, a da nije bio prethodno pripremljen, pomislio bi da je u pitanju rekonstrukcija ovog izložbenog prostora. No, nije baš sasvim tako. Naime, uklanjanje zida od panela, u ovoj galeriji, označilo je pripreme za izložbu "Između nas" koja će biti otvorena u utorak, 28. januara u 19 časova u ovom prostoru. Izložba će trajati mjesec, a planirano je više različitih dešavanja. Autorke izložbe su likovna umjetnica Andrijana Gvozdenović i istoričarka umjetnosti Nela Gligorović, a kustoskinja je istoričarka umjetnosti Teodora Nikčević iz MSUCG. Ujedno, bila je ovo prilika da ozvaniče postojanje "Radničkog kluba" kao "platforme" - "grupe" koja pokreće i koja će raditi na ovoj izložbi, te da sebi i publici postave pitanje - kada u stvari počinje izložba, da li je to samo ceremonijalni čin svečanog otvaranja, koja je uloga i mjesto publike, ali i funkcija same umjetnosti?

image

Performans kao radna akcija

-FOTO: ŽIVANA JANjUŠEVIĆ

Rušenje zida u Galeriji MSUCG može se shvatiti kao performans u kojem je pored autorki i kustoskinje aktivno participirala i publika. Odnosno, koja nije više nije bila samo posmatrač, već aktivni sudionik u kreiranju prostora za predstojeću izložbu. No, do rušenja zida išlo se u nekoliko pripremnih koraka, kroz koje je prisutne praktično vodila Gvozdenović, a čije razloge je pojasnila Gligorović podsjećajući na istorijat galerije - zgrade. Jer, na kraju rušenja zida opet smo dobili nekadašnji prozor - stakleni zid koji je i osmislila arhitektica Kana Radević kada je planirala zgradu za potrebe Leksikografskog zavoda Crne Gore koji nije zaživio u predviđenom kapacitetu, i čije "postojanje" je ukinutio 1991. godine iz političkih razloga, pojasnila je Gligorović.

image

Uklanjanje zida je dokumentovano

-FOTO: ŽIVANA JANjUŠEVIĆ

Prozračan prostor koji nije samo u funkciji prezentacije

Pozadina rada i izložbe "Između nas", kaže kustoskinja Teodora Nikčević, zasniva se na marksističkim polazištima. Ali, te ideje se propituju kroz današnji, savremeni kontekst.

– Ova izložba je jedan prostor za dijalog, igru, da propitujmo naše društvene uloge i da ih razumijemo na drugačiji način. Odnosno, da granice tih uloga ne "zatežemo", već da ih učinimo "propustljivim", "poroznim", i zato se insistira na rušenju tog zida, a kako bismo dobili jedan prozračan prostor, jednu prozračnu galeriju koja nije zatvorena i koja nije samo u funkciji prezentabilnosti. Odnosno, razmjene relacija, jer svi će ponijeti različite utiske - rekla je Nikčević. Neće biti, kaže ona, nametnutih instrukcija, insistiraće se na relaciji, razvijanju sopstvenog odnosa prema onom što je u samom prostoru galerije.

Inače, kako je objasnila Gligorović, razmišljajući o postavci ove izložbe, opredijelile su se za prostor koji je kreirala Kana Radević, jer je ona promišljala prostor, čovjeka, arhitekturu, čovjeka u tom prostoru, arhitekturu ljudskih prostora, "kao i činjenicu da je ona javni prostor vidjela kao prostor gdje ja postaje mi". Ujedno, rekla je Gligorović, to im je bila osnova i za građenje njihovog "Radničkog kluba".

I nakon što je uklonjen zid od panela, svi su imali priliku da pročitaju i neonski natpis - "Za rad budućnosti" - rečenicu Mirka Kujačića, iz njegovog "Manifesta", iz 1932. godine, a čiji dio je i pročitan ovom prilikom, i u kojem poziva na prekid sa ovještalom umjetničkom tradicijom i praksama.

Gligorović je rekla i da ovo rušenje zida nije neka obijest ili neki vid radikalnog protesta, već su htjele da iskomentarišu kako autonomija umjetnosti, kao dominantna ideologija umjetnosti funkcioniše.

image

Prije početka rušenja održani "uvodni koraci"

-FOTO: ŽIVANA JANjUŠEVIĆ

– Svi smo svjedoci toga da društvo i dalje umjetnost drži kao izolovanu disciplinu, a ne kao društveni podsistem, koji je nadodređen postojećim društvenim odnosima i organizacijama. Pod tim terminom autonomije, umjetnost je izolovana, izvan je totaliteta životnih aktivnosti, i razumije se samo kao polje talenta i dara - navela je Gligorović. Podsjetila je i na rad Brajana O‘Doertija koji govori o ideologiji galerijskog prostora, odnosno "ideologiji bijele kocke", u kojem je umjetnost lišena konteksta i živi sopstveni samodovoljni život.

– Ono što mi želimo ovim gestom da pokažemo - jeste da otvorimo institucije kulture ka javnom prsotoru, da rušimo zidove, da otvaramo dijaloge sa lokalnom zajednicom, sa neposrednim znanjem, sa horizontalnim znanjem. I vidjećete, kroz aktivnosti "Radničkog kluba", biće ovo prostor jednakosti različitih znanja - rekla je Gligorović. Posebno ističe da će aktivirati publiku da ne bude više samo puki posmatrač.

image

Autorke i kustoskinja na djelu

-FOTO: ŽIVANA JANjUŠEVIĆ

Nadovezujući se na to Gvozdenović je istakla da ovim rušenjem zida, kao i neposrednim uključivanjem publike, pokazuju kako svi procesi rada, izložbene prakse ustanova kulture mogu da se "vježbaju", da se preispitaju neke ustaljene prakse.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
16. februar 2025 01:46