<p>Karadžić, Lagator, Dabović, Ivanović i Vujošević</p>

Karadžić, Lagator, Dabović, Ivanović i Vujošević / -FOTO: JELENA ĆOSOVIĆ, CSUCG

Transformacija je drugo ime za gašenje CSUCG

Mirjana Dabović Pejović navela je da se Galerija Atelje DADO nažalost zatvara nakon 20 godina postojanja, jer ističe ugovor za korištenje tog galerijskog prostora

"Pozicija savremene umjetnosti u crnogorskom društvu - Prepreke/Potrebe/Perspektive" naziv je panel diskusije koja je održana prošle sedmice u organizaciji Centra savremene umjetnosti Crne Gore (CSUCG). Povod za ovaj panel, kako su naveli, jeste transformisanje CSUCG u Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, a da tome nijesu prethodile stručne i javne diskusije, okrugli stolovi, etc, već se sve svelo na odluke Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu. Kako se čulo tokom diskusije, niko nije protiv osnivanja Muzeja savremene umjetnosti, no jeste protiv donošenja odluka naprečac, a bez postojanja adekvatne infrastrukture potrebne za jednu takvu ustanovu.

Učesnice panela bile su istoričarke umjetnosti Ana Ivanović, kustoskinja Umjetničkog muzeja Crne Gore (NMCG), Mirjana Dabović Pejović, rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Crne Gore (NMCG) i Ljiljana Karadžić, rukovoditeljka Istorijskog muzeja (NMCG), kao i umjetnice Irena Lagator-Pejović, docentkinja Fakultet za dizajn i multimediju na UDG i Natalija Vujošević, kustoskinja CSUCG.

Populizam i dezinformacije

Natalija Vujošević je navela da u posljednje vrijeme s visokih adresa dolazi mnogo neznanja. "Čini mi se da nikad nijesmo imali takav eho neznanja koji odzvanja našom kulturom i društvom, i to je jako problematično", kaže Vujošević.

– Čini mi se da je ovo jedno vrlo ružno korišćenje situacije haosa u kome se kao društvo nalazimo - rekla je Vujošević, dodajući da se šire dezinformacije i svojevrsni populizam, a kada je u pitanju rješavanje potreba savremene umjetnosti u Crnoj Gori.

Ivanović je na početku istakla potrebu konstruktivnog razgovora oko ovako važnih tema koje se ne tiču samo struke, već uopšte crnogorskog društva, a kako bi se smanjile već ionako postojeće polarizacije. Navela je i da kada se govori o osnivanju nekih ustanova treba istaći nepostojanje preduslova, na prvom mjestu nepostojanje strateškog planiranja u kulturi, na državnom i na lokalnom nivou, naročito muzeja kao institucija koje učestvuju u zaštiti kulturne baštine.

– Kada je u pitanju donošenje odluka one se donose netransparentno u velikom broju slučajeva, bez konsultacije s ključnim akterima. Nekad dolazi i do toga, da ljudi koji kritički misle ili misle drugačije od nekog podobnog stava bivaju svjesno izolovani, ili neuključeni u procese donošenja odluke, a složićemo se da to nije poželjno - rekla je Ivanović, pitajući čija je to potreba za osnivanje Muzeja savremene umjetnosti i što je to što se ne može obuhvatiti radom postojećih ustanova kulture. Navela je i da ne vidi potrebu transformacije CSUCG, institucije koja funkcioniše, koja je odlična platforma za razvoj savremene umjetnosti, u Muzej. Transformacija je u stvari gašenje CSUCG, istakla je Ivanović.

Dabović Pejović je istakla da je pozicija savremene umjetnosti, muzeologije, kao i kulture u Crnoj Gori uopšte loša, naglašavajući nepostojanje jasne strategije u kulturi, govoreći i o ograničenim sredstvima - budžetima na osnovu kojih ustanove rade. Potkrijepila je to činjenicom da se Galerija Atelje DADO nažalost zatvara nakon 20 godina postojanja, jer ističe ugovor za korištenje tog galerijskog prostora.

Ne treba nam instant muzej

Govoreći na osnovu svog radnog iskustva u različitim institucijama, Karadžić je istakla da je pretenciozno govoriti da je "elaborat o Muzeju savremene umjetnosti nešto najznačajnije za crnogorsku kulturu od 2006. godine". Jer, dodaje, mnogi od prisutnih radili su i izrađivali elaborate. Naglasila je i da se stiče utisak da se radi kuloarski, jer elaborat još nije dostupan javnosti.

– Da li nama treba Muzej savremene umjetnosti, da, ali da li nama treba neki instant muzej savremene umjetnosti koji bi bio sada, odmah i ovdje, postavlja se pitanje zbog čega se to radi - kaže Karadžić, dodajući da ideja o osnivanju takve ustanove nije nova. No, za Muzej je potrebna infrastruktura, kadrovi, kaže ona, dodajući da smatra da još uvijek nismo dorasli tako velikim projektima.

– Osnivanje Muzeja savremene umjetnosti je ishitren čin - rekla je Dabović Pejović, dodajući da dosad nije čula racionalan razlog zašto će taj muzej doprinijeti boljoj poziciji naše scene i savremenih autora. Istakla je i da ne postoji jasno razumijevanje muzeja ovog tipa u savremenom trenutku, dodajući da mi ne baštinimo naslijeđe moderne umjetnosti istorijski afirmisano, niti imamo finansijske mogućnosti za formiranje relevantnih zbirki djela savremenih autora van Crne Gore.

– Kako formirati Muzej savremene umjetnosti u sistemu koji ne radi na rješavanju paradoksa niti kontradikcija samog sistema - pita Lagator Pejović, ističući da "prethodno nismo adekvatno istražili i proučili naše naslijeđe moderne umjetnosti", a koje je specifično s obzirom na sistem u kojem je nastajalo. Dodaje da CSUCG treba sačuvati kao instituciju koja bi programski njegovala istraživačke i kritičke forme, koje nijesu moguće u inertnim muzejima.

Jednom dijelu panel diskusije prisustvovala je i Milena Mijović Durutović, generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija.

Ž.J.