"Ero je umjetnik koji nikada nije odustao od velikih ideja. On je umjetnik koji smatra da umjetnost treba i mora imati korektivnu ulogu u jednom društvu. Samim tim on je kroz sva svoja djela pokušavao da prenese velike poruke i mislim da iako je bio zagledan u prošlost, ali time i u budućnost, da ga možemo svrstati u vizionarske umjetnike koji su se blisko primakli onome što je zapisao Tolkin, a to je da se "hrabrost veoma često nalazi na neočekivanim mjestima". Njegova djela su veoma hrabra, smjela za period u kome su nastajala, ali i veoma angažovana i za ovaj dati trenutak", zaključila je kustkoskinja izložbe mr Maša Vlaović stručno vođenje kroz izložbu Eroa, islandskog umjetnika svjetskog glasa. Ovim je zatvorena Eroova izložba u postavci Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, koji svoja vrata nakon praznika ponovo otvara 7. maja. Podsjetimo, Eroova izložba, koja je zavrijedila pažnju regionalnih i evropskih posjetilaca, u izlagačkim prostorima MSUCG - Dvorcu Petrovića i Perjaničkom domu otvorena je 5. marta. Izložba je plod saradnje MSUCG i Muzeja umjetnosti u Rejkjaviku, koji ima impozantnu kolekciju Eroovih radova, čak 4.500 slika, a koji su njegov poklon ovoj ustanovi. Pored Vlaović, kustoskinja ove izložbe je i Danijele Kvaran.
Postavka od 106 Eroovih radova, kao i tri filma, postavljena je hronološki, pojasnila je Vlaović publici različitih dobi koji su došli da čuju više o radu ovog umjetnika koji živi i radi u Parizu, otkako je završio studije umjetnosti u Rejkjaviku. Kako je napomenula Vlaović, izložbu je do sada posjetilo preko 3.000 posjetilaca, što raduje, ali i obavezuje MSUCG, i upućuje da i ubuduće nastave da rade na ovaj način.
Vlaović je istakla da je riječ o umjetniku koji i sada, sa 92 godine, i dalje aktivno stvara, a napominje da važnu ulogu u tumačenju i razumijevanju Eroovog rada igra i umjetnikova biografija, kao i ambijent iz kojeg je potekao.
– Na Islandu, mjestu prirodne ljepote, ali redukovane, na niskim temperaturama, Ero stvara djela koja su veoma koloritna, koja su krik, želja za promjenom i konstantnim usavršavanjem, kretanjem. I to psihološki ima logičnu vezu, što se vidi krećući se kroz postavku u Dvorcu Petrovića, da on nikada nije odustao od pokreta i usavršavanja, i sada, u 92. godini istražuje i usavršava nove forme i modele stvaralaštva - kaže Vlaović, potcrtavajući da je on društveno angažovan umjetnik.
– Ero pravi kratke "reportaže" iz istorije tražeći od posmatrača da slijepo ne prihvataju zadate forme mišljenja i gledanja umjetničkog djela, već traži od posmatrača da bude taj koji će sam preispitati istorijske tokove i da izvede sopstveni zaključak i ima svoj stav u vezi toga - navela je Vlaović.
Kao posebnu odliku Eroovog stvaralašatva ona ističe kolaž, kao predložak kasnijem radu - slici, ili čak i kolažu, grafici, što je očito i na njegovim najranijim radovima iz 1958. godine a koji su dio ove postavke. I u tim radovima, kao i najnovijim, Ero uvijek reaguje na aktuelna društvena zbivanja, angažovano kritikujući i boreći se protiv otuđenog svijeta i potrošačkog društva, ističući prvenstveno estetske, humane i etičke vrijednosti. To naročito vrijedi kada je u pitanju kapitalistički konzumeristički sistem, s kojim se susreće i s kojim se "sukobljava" tokom boravka u SAD tokom 1960-ih godina, kaže Vlaović. Pritom, kritike nijesu lišene ni poznate ličnosti iz istorije, savremeni političari, ni umjetnici. U kasnijim fazama umjetnicima, likovnim, muzičkim i književnim, odaje priznanje slikajući radove velikih dimenzija u kojima njihove biografije eruditski "ukršta" s "biografijom" vremena u kome su živjeli i radili.
– U Eroovim djelima uvijek imate dovitljivost, humor, satiru, povezivanje neobičnih dijelova koji tvore kompaktnu cjelinu, i koja prosto navode na razmišljanje. Većina djela traže i poznavanje istorijskih prilika, kako bi se mogao sagledati njihov smisao - rekla je mr Vlaović, dodajući da je Ero jedan od najobrazovanijih umjetnika, a koji je tokom stvaranja mijenjao izraz, i koji je uprkos svemu uvijek radikalan i prepoznatljiv.
Napominje da je njoj kao kustoskinji naročito bila interesantna Eroova serija "Svemir", koja je nastajala od sredine 1970-ih do sredine 1980-ih, a gdje se Ero poigrava događajem slijetanja "Apola" na Mjesec i šetnjom kosmonauta Nila Armstronga po Mjesecu, u dijalogu s djelima neoklasicizma. "Ero opet pravi jednu interesantnu parodiju u kojoj saopštava da je osvajanje svemira povezano s osvajanjem ženskog tijela", kaže Vlaović, a na panou možemo pročitati da je sam Ero izjavio da je tokom slijetanja "Apola" na Mjesec ručao u jednom pariskom restoranu s prijateljima.
Postavku prate i Eroovi citati, a koje je on sam tražio da isprate pojedine segmente postavke.
