/ -SHUTTERSTOCK
17/09/2025 u 16:00 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Čuveni doktor sa Harvarda izdvojio voćku koju ne jede

Jedan od vodećih gastroenterologa rangirao je deset uobičajenih vrsti voća prema tome koliko je dobro, odnosno loše, za zdravlje crijeva, i otkrio voće koje uvijek izbjegava kako bi zaštitio svoja crijeva i spriječio upale.

Dr Saurab Seti, gastroenterolog sa diplomom Harvarda, oglasio se na Instagramu upozorivši da nisu sve vrste voća jednako korisne, jer neka mogu ozbiljno narušiti digestivni sistem.

Hrana koju ne jede

Rezistentni skrob je vrsta ugljenih hidrata koji odolijeva varenju enzimima u digestivnom traktu i usporava varenje.

Na poslednjem mjestu našle su se prezrele banane, omiljeni izbor za doručak miliona ljudi širom svijeta.

Dr Seti je objasnio da prezrele banane mogu naglo podići nivo šećera u krvi, a istovremeno pružaju manje "goriva" dobrim bakterijama u crijevima.

Istraživanja su pokazala da kako banana sazrijeva, količina rezistentnog skroba i ukupnih biljnih vlakana opada, dok nivo šećera raste, prenosi "Dejli mejl". Zbog toga prezrele banane ulaze na "crnu listu" dr Setija. Međutim, blago zelene banane ocijenjene su kao manje štetne, sa ocjenom pet od deset.

Blago nezrele banane bogatije su biljnim vlaknima, koja su povezana sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i raka crijeva. Poznata i kao "balastne materije", vlakna takođe pomažu u sprečavanju zatvora, olakšavaju varenje i omogućavaju osjećaj sitosti na duže vrijeme.

Prema dr Setiju, kivi je odličan izvor rastvorljivih vlakana. Jedan kivi sadrži oko dva grama vlakana na porciju od 80 grama. Rastvorljiva vlakna privlače vodu i u crijevima formiraju gel, čime ublažavaju zatvor i povećavaju učestalost pražnjenja crijeva.

Blago nezrele banane bogatije su biljnim vlaknima, koja su povezana sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i raka crijeva.

Iako povremeni zatvor nije opasan, česte ili hronične tegobe ovog tipa sve češće se dovode u vezu sa rakom crijeva. Studije su pokazale da hronično usporen sistem može povećati vjerovatnoću za razvoj digestivnih karcinoma i do 1,5 puta, jer redovno pražnjenje smanjuje vrijeme koje potencijalne toksine provode u kontaktu sa zidovima crijeva.

Voće koje pogoduje crijevima

Na prvom mjestu voća koje pogoduje crijevima dr Seti je izdvojio borovnice, odmah iza njih nar.

Nar

Ovo voće je puno antioksidanata koji pomažu tijelu da se bori protiv slobodnih radikala, dugo povezanih sa bolestima poput dijabetesa i raka.

Nar takođe sadrži elagitanine, moćnu vrstu polifenola koji mogu smanjiti upalu u organizmu, što je poznat faktor rizika za srčane bolesti.

Borovnice

U jednoj studiji koju su sproveli nutricionisti sa Univerziteta u Barseloni, učesnici koji su imali ishranu bogatu polifenolima, prisutnim u tamnom bobičastom voću, orašastim plodovima, kakau i maslinovom ulju, imali su 46 odsto manji rizik od razvoja srčanih bolesti u poređenju sa onima koji su unosili veoma malo.

Na sredini liste našli su se dinje, kruške i jabuke, dok su grožđe i pomorandže dobile ocjene dva i tri od deset. Grožđe se većinski sastoji od vode, bogato je vitaminom C i kalijumom i pokazalo se da čak može smanjiti upale i rizik od bolesti.

Ipak, sadrži malo kalorija i ima manju ukupnu nutritivnu vrijednost u poređenju sa drugim voćem.

Pomorandže su bogate vitaminom C, folatom i antioksidantima koji jačaju imunitet i pomažu u borbi protiv infekcija, ali previše dobrog može imati pogubne posledice.

Istraživanje objavljeno u "British Journal of Dermatology" otkrilo je visoku povezanost između velike konzumacije citrusa i povećanog rizika od raka kože.

Stručnjaci vjeruju da je to zbog fotosenzitivnih svojstava ovog voća, ali su potrebna dalja istraživanja kako bi se ovi nalazi potvrdili i bolje objasnilo njihovo dugoročno dejstvo na zdravlje.

Ipak, vitamin C je ključan za održavanje zdravlja kože, krvnih sudova, kostiju i hrskavice, a njegov nedostatak može dovesti do skorbuta.

Prema podacima britanskog Nacionalnog zdravstvenog sistema, sve potrebne količine vitamina C moguće je unijeti putem svakodnevne ishrane, ali pošto se ne skladišti u tijelu, nekim ljudima može biti savjetovano uzimanje suplemenata.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
06. decembar 2025 00:49