Jedna od namirnica koja se najčešće povezuje sa takvim jelima svakako je sir, a njegova konzumacija može imati i fiziološki učinak na naše raspoloženje.

Stručnjaci objašnjavaju da sir sadrži proteine i aminokiseline koje podstiču lučenje hormona povezanih sa osjećajem ugodnosti, što objašnjava zašto ga mnogi smatraju hranom koja donosi sreću.

Međutim, kada je riječ o zdravlju srca, izbor vrste sira igra veliku ulogu. Kardiolog dr Tariqshah Syed naglašava da je presudno obratiti pažnju na količinu i vrstu sira koji konzumiramo. "Konzumacija sira u umjerenim količinama obično ima mali učinak na LDL holesterol, ali sirevi sa visokim udjelom masti mogu ga znatno povisiti ako se jedu pretjerano", ističe za Parade. Glavni razlog tome je sadržaj zasićenih masti, koje povećavaju rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i povišenog krvnog pritiska.

Najproblematičniji su sirevi bogati zasićenim mastima i natrijumom. Dr Syed objašnjava:

"Prerađeni sirevi i tvrdi, punomasni sirevi poput čedara i parmezana sadrže više zasićenih masti i soli, što može povisiti LDL holesterol i krvni pritisak."

Najgori primjer je maskarpone, koji u jednoj porciji ima čak 29 grama zasićenih masti i ukupno 44 grama masti. Za poređenje, otprilike 56 grama čedara sadrži 23 grama zasićenih masti i 364 miligrama natrijuma, što vrlo brzo može premašiti dnevne preporuke Američkog udruženja za srce.

Ipak, postoje i vrste sira koje se smatraju povoljnijima za zdravlje srca. Dr Syed preporučuje niskomasne opcije poput mocarele, rikote i mladog sira. Na primjer, pola šolje rikote ima deset grama zasićenih masti, dok ista količina mladog sira sadrži samo tri grama.

Osim izbora sira, važno je i s čim ga kombinujemo – stručnjaci savjetuju da se jede uz voće ili integralne žitarice, što pomaže kontroli porcija i boljem nutritivnom balansu. Umjerena konzumacija i pažljiv izbor mogu omogućiti da sir ostane deo ishrane bez većeg rizika po srce.