Danas se, kako u zvaničnoj, tako i u narodnoj medicini, ljekovito bilje koristi za liječenje bolesti, ali i očuvanje zdravlja ljudi i životinja. Jedna od najpoznatijih i najviše korišćenih ljekovitih biljaka kod nas je upravo hajdučka trava.
Ljekovito bilje je bilo sastavni dio života čovjeka od njegovog postanka pa do danas. Neki izvori tvrde da je ljekovito bilje, u okviru narodne medicine, u upotrebi preko 16.000 godina. Prvi pisani zapis o ljekovitim svojstvima biljaka potiče od starih Sumeraca, 3.000 godine prije nove ere.
U drevnoj medicini poznavanje biljaka i njihovih svojstava bilo je od suštinskog značaja jer su one bile jedino dostupno ljekovito sredstvo.
Hajdučka trava (lat. Achillea millefolium), poznata i kao hajdučica, stolisnik, romonika, kunica, sporiš, romantika, jalovi mesečnjak jedna je od najdragocjenijih i najcjenjenijih ljekovitih biljaka na našim prostorima.
Ova samonikla biljka raste na tlu cijele Evrope, u sjevernoj Aziji i sjevernoj Americi. Raste pored puteva, na livadama, pašnjacima, po rubovima oranica i napuštenim staništima.
Cvjeta bijelim cvjetovima od juna do avgusta. Bere se za vrijeme cvjetanja, a listovi do jeseni. Nadzemni dio biljke u cvjetanju sadrži do jedan odsto etarskog ulja. Etarsko ulje hajdučke trave dobija se destilacijom pomoću vodene pare, a sadrži pinen, cineol, tujon, kamfor, limonen, borneol.
Koristi se u obliku čaja za poboljšanje apetita, kod želudačnih tegoba, nadimanja i teškog varenja. U narodnoj medicini se koristi za zarastanje rana kao hemostiptik i ublažavanje bola. Hajdučka trava ulazi u sastav gorkih čajeva, čajeva za čišćenje, pojačano lučenje žuči, čaja za normalizaciju metabolizma i čaja za smirenje.
Zbog prisustva vitamina C daje se kod krvarenja i hemoroida. Pri upotrebi hajdučke trave treba znati da kod osjetljivih osoba može izazvati alergiju. Zato ljudi osjetljive kože treba da koriste samo mlade, tek procvjetale biljke, a čaj da piju u manjim količinama. Biljka se skuplja tokom ljetnjih mjeseci, od juna do avgusta, odsjecanjem vršnih djelova dužine 20-25 centimetara ili se sakuplja samo cvat dužine samo dva centimetra. Odsječeni djelovi se vezuju i suše na promajnom mjestu ili u sušilici na temperaturi 35-50°C.
Hajdučka trava ili stolisnik čisti i jača krv i probavne organe.
Posebno je korisna za liječenje jetre, slezine, pankreasa, žutice, zatim grčeva, groznice, lupanja srca, bolova u krstima i leđima, neredovnih menstruacija, krvavih i zatvorenih šuljeva, nesanice, raznih osipa i čireva.
Čaj od hajdučke trave korisno djeluje i liječi ispucale ruke, ranjive bradavice majki koje doje, Takođe se upotrebljava kod angine pektoris i to kao čaj. Tople kupke od stolisnika i kamilice ublažuju nervne bolove. Kalijum potpomaže rad bubrega i krvotoka te tako posredno utiče na rad srca.
Pored primjene u liječenju ljudi, hajdučka trava je blagotvorna i za biljke koje rastu u njenoj okolini.
Naime, zbog određenih supstanci koje se nalaze u korijenu ove biljke, među kojima i salicilna kiselina, biljke koje rastu u njenom okruženju imaju veću otpornost na razne bolesti.
