Iako povećava rizik od razvoja dijabetesa, srčanog i moždanog udara, ova dijagnoza istovremeno predstavlja i priliku za djelovanje. Uvođenjem ciljanih promjena u stil života moguće je zaustaviti napredovanje bolesti, pa čak i potpuno preokrenuti stanje, piše Health.com.
Prilagođavanje ishrane
Ne postoji univerzalna dijeta za predijabetes, ali nekoliko ključnih strategija može pomoći u snižavanju nivoa šećera u krvi. Fokus treba da bude na smanjenju unosa dodatog šećera, koji se često skriva u prerađenoj hrani poput keksa, slatkih žitarica i gaziranih pića. Važno je smanjiti i unos rafinisanih ugljenih hidrata, poput bijelog hljeba i tjestenine, jer ih tijelo brzo pretvara u šećer.
Umjesto toga, birajte složene ugljene hidrate iz cijelih žitarica, pasulja i povrća bez skroba. Obroke obogatite nemasnim proteinima (riba, piletina, jaja), kao i zdravim mastima iz avokada, orašastih plodova i sjemenki. Ako vam obična voda nije privlačna, dodajte joj kriške voća.
Redovna fizička aktivnost
Kretanje povećava osjetljivost na insulin, hormon ključan za iskorišćavanje glukoze. Preporučuje se najmanje 150 minuta aktivnosti nedjeljno, odnosno 30 minuta dnevno, pet dana u nedjelji. Ne mora da bude u pitanju teretana – šetnja posle večere, hodanje dok razgovarate telefonom, rad u bašti ili vježbe koje ste vidjeli na internetu jednako su korisni.
Gubitak viška kilograma
Čak i mali gubitak telesne mase može znatno poboljšati regulaciju šećera u krvi. Stručnjaci preporučuju smanjenje tjelesne mase za pet do sedam odsto kako bi se postigli vidljivi rezultati. Prije nego što započnete plan mršavljenja, obavezno se posavjetujte sa ljekarom.
Kvalitetan san
Nedovoljno sna negativno utiče na osjetljivost na insulin – istraživanja pokazuju da nekoliko neprospavanih noći može smanjiti osjetljivost i do 30%. Poremećaji poput apneje u snu još više povećavaju rizik. Ako imate probleme sa spavanjem, obratite se ljekaru.
Upravljanje stresom
Hronični stres povećava nivo kortizola – hormona koji remeti rad crijeva i utiče na metabolizam glukoze. Meditacija, joga, duboko disanje ili progresivna mišićna relaksacija mogu ublažiti negativan uticaj stresa na organizam.
Prestanak pušenja
Pušenje je značajan faktor rizika za razvoj predijabetesa. Prestanak je ključan, a najbolje rezultate daje kombinacija stručnog savjetovanja i, po potrebi, proizvoda za zamjenu nikotina poput flastera ili žvakaćih guma.
Kada promjene nisu dovoljne
U nekim slučajevima ljekari preporučuju ljekove. Najčešće se koristi metformin, koji smanjuje proizvodnju glukoze u jetri i povećava osetljivost na insulin, čime se rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 smanjuje za oko 31%.
Takođe je važno proveriti uticaj drugih terapija. Neki ljekovi – poput kortikosteroida, statina, beta-blokatora ili antipsihotika – mogu povećati nivo šećera u krvi, pa se preporučuje razgovor sa lekarom o mogućim alternativama.
Kada se obratiti ljekaru?
Osobama sa predijabetesom preporučuje se redovno praćenje nivoa glukoze i A1C testa – obično jednom godišnje ili svake dvije godine. Međutim, ako primijetite simptome kao što su učestalo mokrenje, pojačana žeđ i glad, umor, zamućen vid, neobjašnjiv gubitak težine ili trnci u rukama i nogama – odmah se javite ljekaru.
Predijabetes je upozorenje, ali i šansa. Pravilnom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću, gubitkom viška kilograma, kao i brigom o snu i stresu, možete znatno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i poboljšati kvalitet svog života.
