Istraživači pretpostavljaju da bi gubitak sive materije u oblastima povezanim sa pamćenjem i emocijama mogao djelimično objasniti zašto su žene izložene većem riziku od demencije nego muškarci. Nalazi se zasnivaju na podacima prikupljenim od gotovo 125.000 žena, od kojih je 11.000 podvrgnuto magnetskoj rezonanci mozga, piše BBC.
Promjene u ključnim delovima mozga
U studiji objavljenoj u časopisu Psychological Medicine navodi se da primjena hormonske terapije za nadoknadu (HNT) nije sprečila gubitak sive materije. Promjene su uočene u hipokampusu, oblasti ključnoj za učenje i pamćenje, entorinalnom korteksu, važnom za stvaranje sjećanja i prostornu orijentaciju, kao i u prednjem cingularnom korteksu, koji pomaže u regulaciji pažnje i emocija. "Oblasti mozga u kojima smo primijetili ove razlike iste su one koje obično pogađaAlchajmerova bolest", izjavila je glavna autorka studije, profesorka Barbara Sahakijan sa Univerziteta u Kembridžu. "Zbog menopauze bi ove žene u budućnosti mogle postati osjetljivije. Iako to ne objašnjava sve, moglo bi nam pomoći da shvatimo zašto je demencija gotovo dvostruko češća kod žena nego kod muškaraca."
Siva i bijela materija čine ključne djelove mozga i kičmene moždine. Sivu materiju čine tela nervnih ćelija i njihovi kratki nastavci koji komuniciraju sa susednim neuronima, dok se bijela materija sastoji od dugih neuronskih vlakana koja prenose impulse u udaljenije djelove mozga.
Hormonska terapija i mentalno zdravlje
Istraživači ističu da je razumijevanje uticaja menopauze i HNT-a na mozak, pamćenje i raspoloženje još uvijek ograničeno. Studija je otkrila da su žene koje su koristile HNT imale veću vjerovatnoću lošijeg mentalnog zdravlja, ali mnoge od njih su se s tim problemom suočavale i prije početka terapije.
Koautorka istraživanja, dr Kristel Lengli, naglasila je važnost prepoznavanja različitih poteškoća koje menopauza može donijeti.
"Svi moramo pokazati više osjetljivosti, ne samo za tjelesno, već i za mentalno zdravlje žena u menopauzi", rekla je. "Ne treba se stideti da kažete drugima kroz šta prolazite i da potražite pomoć."
Potrebna su dalja istraživanja
Profesor Čana Džejsen, stručnjak za hormone sa Imperijal koledža u Londonu, istakao je da uticaj HNT-a na zdravlje mozga i dalje ostaje predmet rasprava.
"Starija klinička istraživanja, poput Women's Health Initiative, nisu uspjela da daju odgovor na ovo pitanje. U svakom slučaju, radi se o važnoj pojavi koja pogađa milione žena i stoga zaslužuje veliku pažnju u budućnosti", rekao je.
Mišel Dajson iz Alchajmerovog društva podsetila je da žene čine oko dve trećine oboljelih od Alchajmerove bolesti u Velikoj Britaniji. "Iako još uvijek ne razumijemo u potpunosti zašto su žene podložnije od muškaraca, vjeruje se da hormoni igraju ulogu", kazala je.
"Ova velika studija doprinosi dokazima koji pokazuju kako menopauza utiče na mozak, uključujući fizičke promjene poput smanjenja zapremine mozga. Međutim, bez dugoročnog praćenja učesnica kako bi se videlo hoće li kasnije razviti demenciju, ne možemo sa sigurnošću reći da ove promjene u mozgu povezane s menopauzom automatski povećavaju rizik od demencije."
Dodala je da redovna fizička aktivnost, nepušenje i ograničavanje unosa alkohola mogu pomoći u smanjenju rizika od demencije.
