Epidemiolog i osnivač Zoe Healtha predstavio je četiri ključne strategije koje mogu pomoći u prevenciji ove bolesti.

Spektor je otkrio da je njegovoj majci dijagnostikovana demencija u 85. godini i da ga više ne prepoznaje.

"U to vrijeme moje shvatanje je bilo da je demencija uglavnom genetsko stanje – da se malo toga moglo učiniti osim čekati da naučnici stvore čudesan liek", izjavio je za The Telegraph, dodavši: "Sve je to bilo prilično depresivno."

 Ipak, naglasio je da izbor ishrane može imati značajnu ulogu u prevenciji ili odlaganju demencije, a kao ključan ističe protivupalni način ishrane.

Objasnio je da novija istraživanja ukazuju na to da je upala u mozgu ključni pokretač demencije.

"Istraživanja poslednjih nekoliko godina sugerišu da je upala u mozgu, koja godinama može tiho postojati na niskom nivou, glavni pokretač stanja koje krade pamćenje i da može biti rezultat loše ishrane bogate ultraprerađenom hranom, namirnicama sa puno šećera i masti", rekao je.

"Takođe znamo da određene namirnice mogu smanjiti upalu i time duže održavati mozak u dobrom stanju."

Orašasti plodovi i riba

Spektor kao "dobru polaznu tačku" navodi uključivanje većih količina orašastih plodova i sjemenki u ishranu.

"One su protivupalne, što znači da podržavaju naše crijevne mikrobe u proizvodnji hemikalija koje deluju zajedno sa imunološkim sistemom kako bi se smanjila upala u mozgu", objasnio je.

Osim toga, odličan su izvor omega-3 masnih kiselina, koje su povezane sa sporijim kognitivnim padom.

"Posebno je važno unositi dovoljno omega-3 masnih kiselina kako starite, jer se tada mozak više mora obnavljati", dodao je.

 Ribe poput lososa, skuše, inćuna, sardina i haringe takođe su bogate omega-3 masnim kiselinama, a Spektor kao održiviju opciju pominje i školjke.

Upozorio je da se ne treba oslanjati na suplemente omega-3 masnih kiselina, osim ako to nije "apsolutno neophodno", ističući da je "unos putem hrane mnogo bolji".

30 biljaka nedjeljno

Profesor je naglasio i važnost vlakana, jer crijevne bakterije njihovom razgradnjom proizvode masne kiseline za koje je dokazano da smanjuju rizik od demencije. Kako bi se obezbijedio maksimalan unos vlakana, preporučuje konzumaciju 30 različitih vrsta biljaka nedjeljno.

Pojasnio je da se to ne odnosi samo na voće i povrće, već i na mahunarke, integralne žitarice, začinsko bilje i začine.

"Kada imate bogatu raznolikost biljaka u ishrani, one umiruju sve procese u mozgu. Takođe su bogate mineralima i hranljivim materijama koje su mozgu potrebne", rekao je Spektor. 

"Kako starite, može djelovati teško uvesti nove namirnice u ishranu. Ali baš kao što je važno 'istezati' mozak, jednako je važno 'istezati' crijevne mikrobe i učiti da uživate u novim namirnicama."

Smanjenje unosa šećera i ultraprerađene hrane

Dok neke namirnice smanjuju upalu, druge, poput hrane bogate šećerom i ultraprerađenih proizvoda, mogu imati suprotan efekat.

"Istraživanje ZOE-a pokazalo je da hrana sa visokim udjelom zasićenih masti i rafinisanih šećera izaziva više upale nakon obroka. To uključuje i ultraprerađenu hranu jer, osim što je siromašna vlaknima, sadrži nezdrave masti i češće je bogata rafinisanim ugljenim hidratima i dodatim šećerima", izjavio je.

Kao zamjenu za slane grickalice poput čipsa, Spektor predlaže čips od maslinovog ulja, mješavinu orašastih plodova, masline ili kikiriki.

Umjerena konzumacija alkohola

Slično šećeru i ultraprerađenoj hrani, i alkohol predstavlja rizik za zdravlje mozga. Spektor upozorava da se ne prekorači nedjeljni limit od 14 jedinica alkohola, što je ekvivalent otprilike šest srednjih čaša vina ili šest piva. Za optimalno zdravlje mozga idealno je unositi i manje od toga.

"Ipak, ako radije popijete jedno ili dva pića kada ste u društvu, mislim da je to u redu. Da, postoje rizici konzumiranja alkohola, ali povremeno dijeljenje čaše vina sa prijateljima predstavlja uravnotežen pristup", smatra on.

Kao alternativu predlaže pivo sa niskim procentom alkohola ili kombuču.

Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) za smanjenje rizika od demencije takođe savjetuje uravnoteženu ishranu, održavanje zdrave tjelesne težine, redovnu fizičku aktivnost, ograničavanje unosa alkohola, prestanak pušenja, održavanje krvnog pritiska na zdravom nivou i aktivan društveni život.