Mogućnost da zaboravimo sopstvenu adresu, lica dragih ljudi ili kako da obavimo najjednostavnije zadatke mnogima uliva strah u kosti. Taj strah ima i ime: demencija.
Demencija je krovni pojam za stanja koja izazivaju ozbiljan kognitivni pad, toliko veliki da utiču na svakodnevni život. Iako su neki ljudi genetski skloniji, stručnjaci ističu da i određene životne navike mogu znatno povećati rizik za demenciju. Važno je napomenuti da promjena tih navika nije garancija protiv demencije, ali donosi brojne druge koristi za opšte zdravlje.
Stara izreka "što je dobro za srce, dobro je i za mozak" i dalje važi. Stručnjaci naglašavaju da ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija. Preporučuju mediteransku ishranu, bogatu zdravim mastima, nemasnim mesom, integralnim žitaricama, voćem i povrćem. Takođe se preporučuje i tzv. MIND dijeta, koja naglašava unos bobičastog voća, lisnatog zelenog povrća, ribe i maslinovog ulja – namirnica koje dokazano pogoduju zdravlju mozga.
Ignorisanje postojećih zdravstvenih problema
Hronične bolesti poput dijabetesa, visokog krvnog pritiska i povišenog holesterola poznati su faktori rizika za demenciju. Redovno i ozbiljno liječenje tih stanja, posebno onih vaskularne prirode, ključno je za smanjenje rizika. Tako se štiti cirkulacija i obezbeđuje dovoljna snabdevenost mozga krvlju i kiseonikom – što je presudno za prevenciju vaskularne demencije, jednog od čestih oblika ove bolesti.
Nedostatak kvalitetnog sna
Mozak se obnavlja tokom dubokog sna. Tada se čisti od beta-amiloida, toksičnog proteina koji doprinosi razvoju Alchajmerove bolesti. Zato je važno obezbijediti sebi dovoljno kvalitetnog, regenerativnog sna. Problemi kao što je apneja u snu, koja je često neprepoznata kod starijih osoba, mogu drastično smanjiti kvalitet odmora. Takođe, ljekovi za spavanje mogu narušiti prirodne cikluse sna, što znači da telo ne dobija odmor potreban za učvršćivanje sjećanja.
Zapostavljanje prijatelja i porodice
Društvena povezanost je izuzetno važna za mentalno zdravlje. Usamljenost, izolacija i depresija negativno utiču ne samo na kognitivne funkcije, već i na stopu smrtnosti. Neki stručnjaci upozoravaju da je usamljenost kod starijih osoba opasna skoro kao i umjereno pušenje. Održavanje društvenih kontakata, bilo kroz razgovor, slušanje ili zajedničke aktivnosti, održava aktivan i angažovan um.
Prekomjerna konzumacija alkohola
Sve je više dokaza da alkohol šteti zdravlju – od oštećenja jetre do povećanog rizika od raka – a posebno šteti mozgu. Kako starimo, naša jetra teže prerađuje alkohol, a on je direktan toksin koji, između ostalog, može ozbiljno poremetiti san. Stručnjaci savjetuju da, ako ste zabrinuti za svoje pamćenje, smanjenje unosa alkohola treba da bude jedan od prvih koraka.
Izbjegavanje fizičke aktivnosti
Aktivan stil života je ključan za zdravlje mozga. To ne znači samo odlazak u teretanu, već i svakodnevne aktivnosti kao što su hodanje umjesto vožnje automobilom. Preporuka za starije osobe je 30 minuta aerobne vježbe pet dana u nedjelji. Vježbanje poboljšava kardiovaskularno zdravlje, što direktno utiče i na zdravlje mozga. Važno je sa vježbanjem početi na vrijeme, mnogo prije nego što se pojave bilo kakve kognitivne promjene.
Zaštita od povreda glave
Povrede glave povezane su s većim rizikom od demencije. Iako možda nemaju veliki uticaj na nivou populacije, kod pojedinaca koji dožive težu povredu glave rizik može biti znatno povećan. Zato stručnjaci daju jednostavan, ali važan savjet: ako vozite bicikl, uvijek nosite kacigu. To je mala mjera predostrožnosti koja može imati veliki uticaj.
Zanemarivanje simptoma depresije
Depresija, čak i u blažem obliku, može poremetiti sve one navike koje su ključne za kognitivno zdravlje – od druženja i fizičke aktivnosti do pravilne ishrane i brige o sebi. Zato je liječenje depresije izuzetno važno i može biti jedan od načina za poboljšanje kognitivnog starenja i smanjenje rizika od demencije.
Demencija nije ničija krivica
Iako broj oboljelih od demencije raste, to je djelimično zato što ljudi žive duže. Dobra vijest je da se rizik od obolijevanja u određenim godinama zapravo blago smanjio, vjerovatno zahvaljujući boljoj brizi o kardiovaskularnom zdravlju. Danas postoje i ljekovi koji mogu usporiti napredovanje Alchajmerove bolesti, najčešćeg oblika demencije.
Ipak, važno je naglasiti da će neki ljudi razviti demenciju zbog genetike ili drugih faktora na koje ne mogu uticati. Nije pošteno očekivati da su takvi ljudi "pogrešno" živjeli. Promjena životnih navika znači da činimo sve što je u našoj moći da smanjimo rizik, ali bez osjećanja krivice ako se bolest ipak javi.
