Visok krvi pritisak / - FOTO: UNSPLASH
27/09/2025 u 08:31 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Promijenile su se smjernice o hipertenziji: Ovo se sada smatra visokim pritiskom

Hipertenzija je glavni faktor rizika za srčana oboljenja i moždani udar. Pored toga, povećava rizik od demencije i kognitivnog pada. Nažalost, samo 1 od 4 osobe sa istorijom visokog krvnog pritiska ima ovo stanje pod kontrolom.

Američko udruženje za srce i Američki koledž za kardiologiju su u avgustu 2025. godine objavili nove smjernice o prevenciji i liječenju hipertenzije, zasnovane na sveobuhvatnoj analizi literature objavljene u poslednjih 10 godina.

Prvo, definicija hipertenzije se promijenila. Kriterijumi su strožiji, a ciljni krvni pritisak je niži nego što je bio.

Kad govorimo o pritisku, mislimo na vrijednosti „sistolnog" i „dijastolnog" pritiska. Sistolni krvni pritisak – gornji – predstavlja pritisak u krvnim sudovima kada srce pumpa krv u tijelo. Dijastolni krvni pritisak – donji – je minimalan pritisak u krvnim sudovima kada srce miruje između otkucaja. Oba broja su važna pri određivanju težine hipertenzije i određivanju terapije.

Popularna biljka snižava pritisak i pomaže kod sna

Nove smjernice su uklonile kategoriju „prehipertenzije", koja je definisana sistolnim pritiskom od 120-139 mmHg ili dijastolnim pritiskom od 80-99 mmHg. Sada se pacijenti kategorišu kao oni sa „povišenim krvnim pritiskom" ako im je gornji 120-129 a donji ispod 80 mmHg. Ako im je gornji između 130 i 139, a donji 80-89 – smatra se da imaju hipertenziju prvog stepena.

Vrijednosti krvnog pritiska od 140/90 mmHg ili više smatraju se hipertenzijom drugog stepena, dok se vrijednosti od 180/120 mmHg i više smatraju hipertenzivnom krizom, piše Science Alert. U suštini, kriterijumi su postroženi.

Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje osam ključnih zdravstvenih navika za kontrolu krvnog pritiska i smanjenje ukupnog rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Te navike uključuju: zdravu ishranu, redovno vježbanje, prestanak ili izbjegavanje pušenja, spavanje od sedam do devet sati noću, kao i kontrolu tjelesne težine, holesterola, šećera u krvi i samog krvnog pritiska.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
03. decembar 2025 06:22