Dokazano je da tjelesna aktivnost oslobađa endorfine, prirodne hemikalije u mozgu koje smanjuju stres i potiču osjećaj sreće.
Međutim, pronaći motivaciju za vježbanje može biti teško. Važno je početi s malim stvarima, biti dobar prema sebi i odabrati ugodne i lako izvedive aktivnosti. Bilo da se radi o kratkoj šetnji, istezanju ili kompleksnijem treningu, bilo koji oblik kretanja može pozitivno promijeniti vaše mentalno i emocionalno stanje.
Kako vježbanje utiče na mozak
Kada vježbate ili pokrećete svoje tijelo, možete primijetiti fizičke promjene. Srce vam brže kuca, disanje vam postaje teže i možete se početi znojiti. Promjene se događaju i unutar vašeg mozga, a sve to može poboljšati raspoloženje i pomoći vam da bolje upravljate svojim mentalnim zdravljem.
Evo nekoliko promjena u mozgu koje se događaju tokom vježbanja.
Fizička aktivnost oslobađa endorfine, neurotransmitere koji smanjuju stres, povećavaju sreću, potiču osjećaj postignuća i smanjuju osjećaj boli.
Poznato je da vježbanje snižava kortizol, hormon stresa.
Fizička aktivnost može pomoći uravnotežiti leptin i grelin, hormone uključene u glad, energetsku ravnotežu i san.
Vježbanje može povisiti nivo hormona serotonina i dopamina, koji mogu poboljšati vaše cjelokupno raspoloženje i osjećaj dobrobiti.
Prednosti vježbanja za mentalno zdravlje
Vježbanje može dovesti do boljeg raspoloženja i povećati osjećaj blagostanja i emocionalne ravnoteže. Uključivanje treninga u redovitu rutinu može pomoći u podršci mentalnom zdravlju.
Manja depresija i anksioznost
Istraživanja pokazuju da redovna fizička aktivnost može smanjiti anksioznost i depresiju, dva najčešća mentalna stanja. Jedna velika studija provedena na više od 260.000 ljudi otkrila je da su ljudi koji su vježbali imali manju vjerovatnost za razvoj depresije. Druga velika studija provedena na 69.000 ljudi otkrila je da fizička aktivnost značajno smanjuje anksioznost.
Bolji san
Nedovoljno sna može negativno uticati na vaše raspoloženje i smanjiti vašu sposobnost suočavanja sa stresom. Nedostatak sna utiče na mentalno zdravlje, ali takođe otežava jasno razmišljanje i racionalno procesuiranje emocija.
Studije su pokazale da ljudi koji redovno vježbaju spavaju više i imaju bolji kvalitet sna. To zauzvrat može poboljšati mentalno zdravlje i dobrobit.
Upravljanje poremećajem upotrebe supstanci
Fizička aktivnost može biti korisna za osobe s zavisnostima, uključujući i one s poremećajima uzrokovanim zloupotrebom supstanci.
Osobe s mentalnim zdravstvenim stanjima poput depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) imaju veći rizik od razvoja poremećaja uzrokovanog zloupotrebom supstanci.
Istraživanja su pokazala da vježbanje može biti posebno korisno za ljude koji žive s zavisnošću o alkoholu. Fizička aktivnost pomaže u suzbijanju žudnje i može pomoći u rješavanju nekih zdravstvenih posljedica alkoholizma, poput visokog krvnog pritiska i srčanih problema.
Druge koristi za mentalno zdravlje
Osim gore navedenih prednosti, nekoliko je studija otkrilo da vježbanje može povećati samopoštovanje, funkciju mozga, opšte raspoloženje i kvalitetu života. Ljudi koji redovno vježbaju također imaju tendenciju pozitivnijeg pogleda na svijet i bolje se nose sa stresnim situacijama.
Vrste vježbanja korisne za mentalno zdravlje
Postoji mnogo različitih načina vježbanja. Sve se svodi na pronalaženje vježbe u kojoj uživate i kojoj se možete posvetiti.
Nekoliko vrsta vježbanja ima istraživački potkrijepljene koristi za mentalno zdravlje. Na primjer, aerobne vježbe (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje) smanjuju depresiju i anksioznost te poboljšavaju vaše opšte raspoloženje.
Trening snage (s otporom) može poboljšati simptome depresije. Joga može pomoći kod anksioznosti i depresije, kao i opustiti tijelo i um.
Grupni sportovi, ili bilo koja vježba koja se izvodi u grupama, mogu poboljšati samopoštovanje, raspoloženje, zadovoljstvo životom i zadovoljstvo tijelom. Takođe mogu ojačati društvene vještine i odnose s drugima.
