Većina ljudi ujutru prvo pomisli na kafu.

"Polifenoli u kafi mogu da hrane korisne bakterije u crijevima, podstičući njihov rast i aktivnost. Takođe mogu da pomognu u ograničavanju rasta 'loših' bakterija", objašnjava Džozef Salhab, američki gastroenterolog.

On napominje da se sve te koristi mogu dodatno pojačati ako u šoljicu kafe dodate samo jednu kašičicu kakaa. Kada je riječ o varenju, kafa i kakao djeluju sinergijski.

Kakao je jedan od najbogatijih izvora polifenola, zbog čega je moćna probiotička namirnica koja hrani dobre bakterije u crijevima. Osim toga, bogat je i dijetetskim vlaknima, ključnim za urednu probavu.

Pored antioksidativnog dejstva, spoj kofeina iz kafe i teobromina iz kakaa pomaže u održavanju stabilne energije i bistre koncentracije.

"Kakao i čokolada sadrže visok udeo flavonoida koji povoljno djeluju na mozak", navodi istraživanje o neuroprotektivnim efektima kakaa.

Da bi sistem za varenje funkcionisao optimalno, presudan je unos vlakana. Odrasle osobe trebalo bi da unose između 25 i 38 grama dijetetskih vlakana dnevno, što je često izazov u savremenoj ishrani.

Taj cilj mnogo je lakše dostići ako u jutarnju kafu dodate jednu do dvije kašičice kakaa. Na taj način kakao ne samo da doprinosi dnevnom unosu vlakana, već i djeluje kao snažan podsticaj za rad crijeva, sprečavajući zatvor.

Prve promjene koje ljudi obično primijete su osjećaj lakoće i "probava koja radi kao sat".

Ako vas kafa inače nadima, provjerite da li je to do onoga što joj dodajete. Pokušajte da izbacite pavlaku, mlijeko i zaslađivače.

Kao što je pomenuto, kafa sadrži niz jedinjenja koja utiču na crijeva, uključujući kofein i polifenole, ali kod većine ljudi ne bi trebalo da izaziva nadutost. Oni koji imaju određene crijevne bolesti, poput sindroma iritabilnog crijeva ili upalnih bolesti crijeva, imaju veću vjerovatnoću da osjete nadutost ili dobiju proliv nakon šoljice kafe.