Ono po čemu dr Basaru znaju ljudi širom svijeta, i u regionu je izuzetan uspjeh koji postiže u liječenju malignih oboljenja, čak i onda kada se čini da zaista pomoći nema. U intervjuu za TV Hram dr Basara je pojasnila šta je to što je odvaja od drugih ljakara.

- Relativno brzo sam se odlučila za hematoonkologiju i sjećam se odlično da me majka pitala, ma zašto hoćeš tu hematoonkologiju, pa tamo svi umiru. I zaista je tako bilo. Ono što je posebno u Njemačkoj, što mi je u početku, ali samo u početku, bio mali problem, je to da je u Njemačkoj, na primjer, hematoonkologija i onkologija jedna specijalizacija. Tako da sam onkologiju naučila i u Njemačkoj. Ono što me odvaja su i velike mogućnosti koje sam imala u Njemačkoj jer je pristup savremenim ljekovima, koji su vrlo često skupi u početku, bio praktično odmah moguć i mogla sam da pomognem mnogim pacijentima, ne samo iz Njemačke nego i pacijentima sa naših prostora. Izdvaja me možda i ta velika ljubav prema poslu. Mada se većina nas za medicinu, znate i sami, odluči zato što taj posao voli - kazala je prof. dr Basara.

SVJETSKO IME U SVIJETU MEDICINE: Prof. dr Nadežda Basara dugogodišnju ljekarsku misiju nastavlja u Crnoj Gori

U intervjuu, između ostalog pojašnjava, važnost rane i precizne dijagnostike.

- Ta precizna dijagnostika se ostvaruje metodama molekularne biologije koje u međuvremenu uopšte nisu ni skupe, naprotiv, ali zahtevaju tehnologiju i aparate, mašine koje su skupe da bi moglo to da se sve uradi. I mi imamo privilegiju u Njemačkoj, što nije u svim evropskim zemljama, da molekularnu dijagnostiku dobijamo u roku od 48 sati. Tako da, u suštini, već posle tri dana možete da kažete pacijentu kakva je prognoza njegove bolesti. I koja je tačna dijagnoza i prognoza. Jer nije svaka leukemija ista. To je jako velika, jako heterogena grupa bolesti koje se podvode pod akutne leukemije, ali se razlikuju po tim biološkim osobinama koje u sebi nose.  Transplantacija matičnim ćelijama može da pomogne u liječenju akutne leukemije, u liječenju limfoma, u liječenju multiple mieloma, aplastičnih sindroma, ali ne može da pomogne u liječenju karcinoma pluća ili karcinoma debelog crijeva. Često dobijam upite da li može transplantacija da pomogne. Tu ne može da pomogne, nego samo u liječenju hematoloških bolesti. Zašto je to tako? Zato što je u suštini matična ćelija, to je jedna vrlo, vrlo rana ćelija, koja se nalazi u koštanoj srži, se razboli, mutira, promijeni se, dolazi do umnožavanja tih bolesnih ćelija koje onda potiskuju zdrave ćelije - objasnila je porf dr Basara. 

Prof dr Nada Basara aktivna i u penziji: Malteški vitezovi se ne odriču "pokretačke snage" tako lako

Pored savremene medicine, terapija i medikamanata dr Basara pacijentima preporučuje kretanje i mediteranski tip ishrane.

- Svakoga dana, najmanje 30 minuta, da li je to trčanje, da li je vožnja bicikla, da li je brzi hod, nije važno, ali je važno da se svakog dana 30 minuta kreću. I naravno mediteranska ishrana, puna voća, povrća, sa malo mesa, sa ribom i sa jako malo slatkiša. Jednom nedeljno može, jedan kolač. Naravno, ne treba se odreći svega, posebno kad imate tešku malignu bolest. Ne treba se odreći hrane jer se često ljudi izgladnjuju, okreću rigoroznim dijetama. To ne bi trebalo raditi. Treba što više koristiti povrće, voće i puno tečnosti. - naglasila je dr Basara i podsjetila na prevenciju.

Kako o karijeri, porodici govori profesorica dr Nada Basara pogledajte u videu koji slijedi.