Jabuke se sastoje od oko 85 odsto vode, što ih čini niskokaloričnim voćem, sa prosječno od 50 do 70 kalorija po komadu. Sadrže značajne količine vitamina C, folne kiseline, gvožđa, kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, kao i vlakna poput pektina i celuloze. Osim toga, bogate su fitokemikalijama i antioksidansima, posebno polifenolima, koji štite ćelije od slobodnih radikala. Male količine vitamina A, B1, B2, niacina, B6 i E takođe doprinose nutritivnoj vrednosti, a koncentracija ovih materija zavisi od sorte.
Britanski naučnici otkrili su da redovno konzumiranje jabuka može imati sličan efekat na snižavanje holesterola kao i statini. Prema studiji, kada bi 70 odsto britanske populacije starije od 50 godina jelo jednu jabuku dnevno, moglo bi se spriječiti oko 8.500 smrtnih slučajeva godišnje.
Stare sorte i polifenoli
Stare sorte jabuka poput bobovca, kanade, božićnice, mašanke i zelenike posebno su bogate polifenolima i cijenjene zbog svoje otpornosti i ukusa. Ova jedinjenja imaju antioksidativna svojstva, pomažu u regulaciji krvnog pritiska i smanjuju upale. Polifenoli takođe mogu neutralisati alergene, zbog čega su ove sorte bolje podnošljive za osobe sklone alergijama. Nasuprot tome, novije sorte poput Brejburna, Elstara, Golden Delišesa, Grani Smita i Jonagolda sadrže znatno manje polifenola.
Crvene i ružičaste jabuke, kao što su pomenute stare sorte, posebno su bogate vitaminima zahvaljujući antocijaninima u kori. Na primjer, sorte Gloster i Koksova narandžasta (Cox's Orange) takođe spadaju u ove nutritivno bogate jabuke. Grani Smit, iako popularna, sadrži znatno manje vitamina.
Njemački portal 24 Vita savetuje da, kada je moguće, ne ljuštite jabuke već ih dobro operete, jer se vlakna i sekundarne biljne materije nalaze u kori ili neposredno ispod nje. Takođe, preporučuje se kupovina jabuka sa lokalnih farmi, po mogućstvu organskih, kako biste izbjegli pesticide i dobili voće sa višim sadržajem polifenola.
