Teorija kaže da treća nedjelja januara označava vrhunac u godini kada nas sustiže "novogodišnji bluz". Zajedno sa postojećim pritiscima sa kojima se konstantno suočavamo u januaru, prazni novčanici, manje svjetlosti, manje socijalne interakcije, manje zabave i provoda, manje euforije... stvara još veći rizik da se krajem januara osjećamo veoma loše.
Termini plavi ponedeljak, najdepresivnija nedjelja, maksimalno je zastupljen u pseudonauci i nekim medijima, ali psiholozi i psihijatri ne vjeruju u koncept najdepresivnijih dana u godini. Oni ističu da je klinička depresija, za razliku od krize posle praznika, mnogo složenije stanje, na koje mogu da utiču mnogi unutrašnji i spoljašni faktori. Nevjerovatno je i nemoguće da će određeni broj spoljašnjih činilaca uticati na pojavu depresije u cjelokupnoj populaciji u jedno isto vrijeme godine.
- Psihologija se godinama unazad ujedinila sa naukama poput ekonomiju kroz marketing, razvoj ljudskih resurasa, PR i slično. Iz takvih multidisciplinarnih pristupa tumačenja ljudi i ljudskog ponašanja izrodili su se i ti termini koje psihološka nauka još uvijek istražuje - objasnila je psihološkinja Radmila Stupar Đurišić.
S obzirom na sve češću kategorizaciju najdepresivnijih dana naša sagovornica objašnjava da ljudi koji pate ne čine to samo u januaru.
- Naravno da ne znači da samo patimo u januaru nego se smatra da patimo najviše jer najveći broj ljudi najviše u ovom vremenskom intervalu osjeća uzrujanost, nervozu, zbunjenost, razočaranost, osjeća se žalosno, ružno, nesrećno anksiozno. Veliki broj ljudi osjeća pad životne energije i radnog elena, a da za taj pad realno nije životna ili poslovna situacija uzročnik - rekla je psihološkinja.
Nakon decembarske euforije, dolazi januar pun očekivanja, ali ipak predug, tmuran i tužan, i znatno nam opredjeljuje raspoloženje
- Uvijek posle intenzivnih emocija dolazi do zamora, odnosno umora organizma koji traži pauzu da bi se regenerisao. Kako nemamo mogućnost laganog uvođenja u redovne aktivnosti nego nas realan život pun računa, novih ciljeva i zadatak sačeka vrlo brzo ulazimo u potrebu za maksimalnim angažmanom koji je energetski iscrpljujići. Razumljivo je da kada umjesto da odmarate u dokolici vi radite punim kapacitetima nećete osjećati sreću nego umor, istrošenost, anksioznosti a po neko preplavljujću tugu čak do depresivnog stanja - ističe Đurišić.
Uglavamo razmišljamo o novim počecima u prvom mjesecu čiju realizaciju iščekujemo bukvalno tokom noći pa nam se tih 31 dan čini kao još jedna godina.
- Dosta ljudi ostvarenje svojih ciljeva vezuje za motivaciju. Ako ima motivaciju ispiniće mu se, ako ne neće, a u stvari motivacija nije uvek konstanta. Ljudi često ne ostvare ono što najviše žele zbog onoga što žele sada. Gledanje u kratkoročne ciljeve i nemanje razvijene discipline su uzročnici zašto smo neuspješni u ostvarenju dugoročnih ciljeva. A to što su neki ljudi nekada nestrpljivi ili što nisu dobro procijenili koliko im vremena zaista treba za dostizanje tog cilja je često ili posledica nezrelosti ili neznanja pri postavljanju ciljeva.
Motivacija se, prema riječima psihološkinje, nalazi u svjesnosti da ukoliko je emocija posledica trenutne reakcije na životni status, moć primijene je u promjeni dnevne rutine.
- Motivacija će se naći u malim plezirima koje ćemo svi činiti. Da sebi dozvolimo da pauze u poslu budi češće, da ne zadajemo sebi dnevno komplikovane i komplasne zadatke. Važno je znati da će proći. Sve što je prozvod trenutka proći će. Sve prođe. I dobro i loše. Važno je imati rutinu redovne i kvalitetna ishrane, redovne fizičke aktivnosti i uredan san - naglasila je Sutpar Đurišić.
Ponekad samo varamo sebe misleći da će bilo kakva fizička promjena na nama donijeti promjene u nama, ali te promjene ne mogu biti bijeg od depresije.
- Od depresije ne možete pobjeći jer je ona stanje duše koje se liječi ljekovima i psihoterapijom. Osjećaj bezrazložne tuge i manjak energije možete premostiti nekim fizičkim promjenama, ali se ne preporučuje da to postane pravilo jer i fizičke promjene imaju kratkoročno dejstvo. Jedino što ima efekta je svakodnevna briga o mentalnom zdravlju tokom čitave godine, mudar izbor prijatelja, životnog partnera i profesije - savjetuje Stupar Đurišić.
