Da bi se stvorio adekvatan ambijent za poljoprivredne proizvođače u Zeti neophodan je otkupni centar sa konstantnim otkupom voćarskih i povrtarskih kultura tokom cijele godine, smatra Veljko Pešukić, sekretar opštinskog odbora SNP Golubovci.

– Svjesni činjenice da je Zeta poljoprivredna oblast čiji se značajan dio stanovništva primarno bavi proizvodnjom voća i povrća prioritet treba da bude podsticanje razvoja ove važne grane i zaštita domaćeg proizvođača posebno u uslovima nelojalne konkurencije. Da bi se stvorio adekvatan ambijent neophodan je otkupni centar. Otkupni centar u Matagužima je prije nekoliko godina pretvoren u magacinski prostor France, čime gubi osnovnu namjenu. Proizvođači ostaju uskraćeni za otkup proizvoda, čime su primorani na smanjenje proizvodnje zbog nemogućnosti plasmana proizvoda na tržištu, a njihovu situaciju otežava uvoznički lobi – kaže Pešukić.

On rješenje vidi na vraćanju prvobitne funkcije otkupnog centra.

– To je moguće izvesti postavljanjem adekvatnog rukovodnog kadra, koje će djelovati u pravcu oživljavanja otkupnog centra, a čime će se povećati i proizvodnja. Otkupni centar bi trebalo, uz sanitarno-higijenske uslove, da doprinosi legalizaciji prometa poljoprivrednih proizvoda, kako bi se izbjeglo posredovanje nakupaca i vanpijačne prodaje. Apelujemo da se nadležni uključe i zaštite proizvođače, kojih je zbog neadekvatne politike u ovoj oblasti sve manje– smatra Pešukić.

I poljoprivrednici smatraju da bi ih više bilo kada bi imali otkupni centar. Nataša Maraš ističe da je i do sada Zeta trebalo da ima ovakve sadržaje.

– Mnogi su odustali od poljoprivrede jer nema otkupnog centra. Tuzani će ga napraviti pa ćemo se mi malo pozajmljivati kod njih dok i kod nas ne otvore. Drugo nam ništa ne preostaje. Da je sreće trebali smo do sada da ga imamo. To je najveći razlog što se odustaje od poljoprivrede. Manje je poljoprivrednika i zbog uvoza. Preko cijele zime četiri eura kilogram paprika i paradajza. Kad dođe zetski proizvod dva eura gajba – kaže Maraš.

Mladen Aligrudić ističe da je prvi otkup u Zeti osamdesetih godina organizovao Radoš Kukuličić i da je tada došlo do renesanse u poljoprivredi.

– Raspadom bivše Jugoslavije tržište se izgubilo za Zetu i Malesiju. Odnosom države prema poljoprivrednicima okruženje nas je preteklo. Otkup kod nas je stara priča i kako bi to bilo sjajno. Međutim, to je teško. Nijedna država nema obavezu da otkupi proizvode osim da obezbijedi ambijentalne uslove u kojima će da se organizuje otkup. Postoje veliki otkupljivači, ali u tržišnoj utakmici, koja je surova, naši poljoprivrednici gube. Osamdesetih godina u Zeti se obrađivalo 6.000 hektara, a danas jedva 1.000 hektara. Parcele su usitnjene, male su mogućnosti za ozbiljnu proizvodnju. Otkup je nekoliko puta proban sa Plodovima, oni su bili spremni da otkupe kamion ili dva. Više je to bilo štete nego koristi. U zadnjih par godina to više ne funkcioniše i od organizovanog otkupa nemamo ništa – kaže Aligrudić.

On smatra da otvaranje otkupnog centra ne bi vratilo poljoprivrednike.

– Ljudi neće da rade na njivi. Poljoprivredi je otkucano, nema joj povratka. Imamo sve više problema sa radnom snagom. Ne znamo ni kako ovo sad radimo. Uvijek postoji šansa da se nešto uradi, tako da bi se mogao organizovati i otkup – navodi Aligrudić.

A.D.