
U odluci, u kojoj se navodi da je Resulbegović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer je dostavio izvještaj o prihodima i imovini za 2023. sa netačnim i nepotpunim podacima, navodi se i da sudija US nije prijavio kupovinu nepokretnosti dostavljanjem posebnog izvještaja o uvećanju imovine u iznosu od preko 10.000 eura.
– Uvidom u izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu, a upoređujući ga sa bazom podataka Poreske uprave, utvrđeno je da je Faruk Resulbegović zajedno sa suprugom, od rente prihodovao 25.446,55 eura, a da je prijavio prihod u iznosu od 19.200,00 eura, što čini razliku od 6.246,55 eura. Uvidom u izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu, a upoređujući ga sa bazom podataka Ministarstva unutrašnjih poslova, utvrđeno je da Faruk Resulbegović nije prjavio oružje marke "bereta" – navodi se u odluci vršioca dužnosti (v.d.) direktora ASK Dušana Drakića.
Resulbegović je Agenciji kazao da je protiv njega po istom osnovu pokrenut i prekršajni postupak, tražeći donošenje rješenja o prekidu upravnog postupka, smatrajući da njegovo rješavanje zavisi od prethodnog pitanja, odnosno prekršajnog postupka. Što se tiče nepokretnosti, odnosno uvećanja imovine, sudija je naveo da je tu nepokretnost prijavio u imovinskom kartonu iz 2019. godine, a koji se odnosi na 2018.
U odluci Drakića piše da je ASK cijenila navode Resulbegovića da je po istom osnovu protiv njega pokrenut i prekršajni postupak, i da se zbog toga prekine upravni postupak, ali je našla da oni nisu uticali na drugačije odlučivanje u ovoj upravnoj stvari jer su, kako se navodi, upravni i prekršajni postupak različiti i odvojeni postupci, kod kojih su i procesna pravila i svrha vođenja ova dva postupka – različita.
– U prekršajnom postupku svrha je da se učiniocu, ukoliko se utvrdi njegova odgovornost za izvršenje prekršaja, izrekne propisana kazna, da bi građani poštovali pravni sistem, da se izrazi društveni prekor učiniocu zbog izvršenog prekršaja i da se utiče na njega i sva ostala lica da ubuduće ne čine prekršaj. U upravnom postupku, nakon donošenja konačne odluke, ako se utvrdi povreda Zakona o sprečavanju korupcije, smatra se da je javni funkcioner nesavjesno obavljao svoju funkciju, o čemu Agencija obavještava organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju i organ nadležan za izbor, imenovanje, odnosno postavljenje javnog funkcionera, radi pokretanja postupka razrješenja, suspenzije ili izricanja disciplinske mjere. Riječ je o primjeni različitih propisa na isti događaj. Upravni i prekršajni postupak se vode prema različitim pravilima – navodi se u odluci.
Dok je prekršajni postupak ograničen na izricanje propisane kazne, kako je obrazloženo, donošenje odluke u upravnom postupku za posljedicu treba da ima razrješenje, suspenziju ili izricạnje disciplinske mjere javnom funkcioneru.
– Ako bi se vođenje prekršajnog i upravnog postupka međusobno isključivalo, funkcioneri koji krše Zakon o sprečavanju korupcije bi bili povlašćeni, jer ne bi mogla da im se izrekne novčana kazna uporedo sa mjerama koje protiv njih donosi organ vlasti, a što je suprotno Zakonu o sprečavanju korupcije. Po stavu Evropskog suda kao i po našim pozitivnim propisima, ne mogu se istovremeno voditi dva kaznena postupka – navodi se u odluci.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar