- Članovi komisija koji sprovode postupke javnih nabavki, privatizacija, javno-privatnih partnerstava i koncesija, čija vrijednost postupaka prelazi 100 hiljada eura, podnosiće izvještaje o prihodima i imovini Agenciji za sprječavanje korupcije, propisano je izmjenama Nacrta zakona o sprječavanju korupcije, koje je Ministarstvo pravde u ovom mjesecu stavilo na javnu raspravu - kazali su iz ASP-a.
To je, kako se navodi, jedna od predviđenih novina u zakonu, za koju se već dugo javno zalaže znatan dio nevladinog sektora, a kako se u praksi ne bi dešavalo da oni koji u komisijama odlučuju o milionskim poslovima nemaju obavezu podnošenja imovinskih izvještaja, jer je rizik od korupcije upravo najveći gdje se odlučuje o najvrednijim ugovorima.
- Predviđenim izmjenama sada se jasno propisuje da javni funkcioner mora prijaviti svoju imovinu i imovinu članova domaćinstva kako u zemlji, tako i inostranstvu, ali se i dalje ostavlja prostor da se ona može sakriti - dodaje se u saopštenju.
Tako se ni dalje ne propisuje jasna obaveza da se za članove domaćinstva mora prijaviti svojina na pokretnim i nepokretnim stvarima firme, ustanove ili pravnog lica, već se samo navodi da ta obaveza postoji ako je javni funkcioner njen vlasnik, odnosno osnivač. To u praksi znači da, recimo, bračni drug nekog javnog funkcionera može imati milionski vrijednu firmu, ali zbog neprecizne zakonske formulacuje ostaje otvoreno da li će tu imovinu prijaviti ili sakriti.
- Pored toga, dio nevladinog sektora ukazivao je da u crnogorskim uslovima prijava imovine treba da obuhvati ne samo imovinu zvanično prijavljenih članova zajedničkog domaćinstva, već da se propiše obaveza da se to odnosi i na djecu koja više ne žive u zajedničkom domaćinstvu. Ipak, rješenje očito nije prihvaćeno u Nacrtu zakonskih izmjena, dok se i dalje zadržava da se pokretna imovina, prava ili gotovi novac prijavljuju samo ako prelaze vrijednost od deset hiljada eura, što se sve čini potpuno necjelishodnim rješenjima - kazali su iz ASP-a.
Takođe, ni novim rješenjima ne precizira se obaveza za javne funkcionere da prijavljuju različite oblike digitalne imovine, iako se može raditi o imovini velikih vrijednosti, pa ostaje nejasno zašto se jasnim zakonskim odredbama ne propiše striktna obaveza da se prijavljuje ova imovina, posebno različitie vrste digitalnih valuta, već se ostavlja prostor za različita postupanja u praksi.
- Nacrt zakona zadržava i prilično kontroverzne odredbe da samo godinu poslije prestanka funkcije javni funkcioner može, pored ostaloga, da zastupa pravno ili fizičko lice u predmetu u kojem je učestvovao u donošenju odluke dok je bio javni funkcioner - dodaju u saopštenju.
U isto vrijeme, pojašnjavaju, javnom funkcioneru se omogućava da može zaključiti ugovor o pružanju usluga sa organom vlasti ili privrednim društvom, koje vrši poslove za organ u kojem on obavlja funkciju, ako je vrijednost ugovora na godišnjem nivou ispod pet hiljada eura, dok zastarjelost za povrede Zakona o sprječavanju korupcije, uključujući i neprijavljivanje imovine, nastupa u roku od deset godina od učinjene povrede, pa se ni ova rješenja ne čine opravdanim.
- Javna rasprava otvorena je do kraja ovog mjeseca, a ovo je druga javna rasprava jednog od najbitnijih zakona u oblasti borbe protiv korupcije u manje od godinu - ističu.
