Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore, hirurg Mihailo Babović kazao je juče za "Dan" da će taj sindikat narednih dana odlučivati o organizovanju štrajka u zdravstvenim ustanovama, nakon ignorisanja njihovih zahtjeva za povećanje zarada. On je istakao da bi štrajk bio organizovan u svim bolnicama i domovima zdravlja, čije su sindikalne organizacije članice SSZ, u skladu sa propisanim minimumom procesa rada.

Babović je podsjetio da su do 3. januara očekivali da bude zakazan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem, kako je to bilo dogovoreno na ranijem sastanku sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom.

– Mi u stvari ne tražimo povećanje plata, već da se anulira inflatorni udar koji smo pretrpjeli u posljednje dvije godine. Na sjednici Glavnog odbora u petak, odlučivaćemo o daljim aktivnostima, poručio je Babović.

Sindikalci zahtijevaju povećanje plata za srednji medicinski kadar za 17 odsto u Granskom kolektivnom ugovoru, te korekcije koje se tiču i svih zaposlenih, kao što su prekovremeni rad, dežurstva, pripravnost od kuće i slično.

Babović je istakao da nije ispoštovana ni zakonska obaveza da se GKU za zdravstvo usaglasi sa Opštim kolektivnim ugovorom do kraja 2023. godine.

Predlog izmjena GKU je sredinom prošle godine dostavljen Ministarstvu zdravlja.

– Na koeficijente ljekara ne možemo uticati pošto su prebačeni u Zakon o javnim zaradama, ali su sva ostala davanja ostala u GKU jer ih zakon ne prepoznaje, a to su prekovremeni, noćni rad i slično. Ovim predlogom za povećanje obuhvaćene su i pojedine grupacije uposlenih koji "ne nose bijele mantile", tako da je riječ o vrlo ozbiljnim usaglašavanjima GKU kojih do sada nije bilo. Na osnovu fiskalizacije koju je uradio Fond za zdravstveno osiguranje, taj iznos je od 10 do 12 miliona eura. Osim svih bolnica, domova zdravlja, KCCG, SSZCG pripadaju i uposleni u Montefarmu i Fondu za zdravstveno osiguranje. SSZCG u svom članstvu ima preko polovine ukupnog broja uposlenih u samom sistemu, navodi Babović.

Sindikat u predlogu, koji je dostavljen ministarstvu, traži da se prioritet stavi na uvođenje smjenskog rada. Oni predlažu da se dužina trajanja godišnjeg odmora uvećava na osnovu uslova rada, posebno u laboratorijama, sa infektivnim, toksičnim i kancerogenim materijalom, uzorcima za hemodijalizu, patronažu... Kako su naveli, potrebna je i pozitivna korekcija zarada po učinku na nivou primarne zdravstvene zaštite, uz kontrolu menadžmenta i Granskog reprezentativnog sindikata (Iz dokumenta o Strategiji ministarstva zdravlja za period 2023–2027. g. i planiranih reformi u PZZ).

U predlogu izmjena GKU traži se da se povećaju koeficijenti za farmaceutske tehničare u apoteci i veledrogeriji, medicinske sestre na funkcionalnoj dijagnostici u domovima zdravlja, zbog specifičnosti posla koji ne spada u redovan rad specijalističkih ambulanti, te laboratorijski tehničari u timu izabranog doktora za odrasle, izabranog pedijatra i izabranog ginekologa...

– Da se navedena zanimanja iz pomenute podgrupe I-1 sa koeficijentom grupe 6,58, prebace u podgurpu I-2 sa koeficijentom 6,95 a poslovi laboranata prepoznali u istoj grupu I-2 "poslovi u laboratoriji"... Zanimanja sa visokom školom "zdravstveni radnici sa bečelor diplomom", 180 odnosno 240 bodova, uskladiti koeficijente po školovnom obrazovanju i zakonskoj regulativi. Gupa 2, podgrupa V i V-1, diplomirani farmaceuti i i diplomirani farmaceuti u proizvodnji, koeficijenta 11,30 i 11,50, (promjena koeficijenta i njihovo izjednačavanje sa koeficijentom doktora medicine – kao što je bilo i u prethodnom periodu), navodi se, između ostalog, u predlogu GKU, u koji smo imali uvid.