Aktuelna Vlada nije napravila pomak kada je riječ o politikama otvorenosti u njenom radu, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), dodajući da nijesu ispunjena njihova očekivanja u pogledu korjenitih reformi u izvršnoj vlasti, javlja agencija MINA.

Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević je, na konferenciji "Otvorenost izvršne vlasti: Slijepa ulica za informacije”, kazala da je iza crnogorskih građana „izgubljena godina“ kada je u pitanju otvorenost vlasti.

-U ovoj godini nemamo nikakav pomak kada je u pitanju rad na politikama otvorenosti- rekla je Kovačević.

Ona je kazala da se odustalo se od izrade strategije otvorenosti, da proces partnerstva otvorenih vlada stagnira, kao i da Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) još nije u parlamentu.

-Taj Zakon je trebalo da bude prioritet, ali političke elite su imale druge prioritete, za koje nijesam sigurna da je prioritet za društvo u cjelini- navela je Kovačević.

Prema njenim riječima, bilo je nekoliko situacija u kojima je Vlada objavljivala važne i tražene informacije, ali to, kako je kazala, nikad nije bilo proaktivno, već reaktivno, nakon snažnog javnog pritiska.

Kovačević je podsjetila da je CDT u prvoj polovini godine objavio rezultate redovnog godišnjeg istraživanja – indeksa otvorenosti, gdje je zaključeno da Vlada nije unaprijedila otvorenost u odnosu na prethodni period.

-Razumijemo da je Vlada u komplikovanoj političkoj situaciji imala prepreke na brojnim poljima. Međutim, u toj oblasti, stvari su bile u njihovim rukama, a opet vrlo je malo urađeno- rekla je Kovačević.

Ona je istakla da posebno brine to što sjednice Vlade nijesu dovoljno transparentne.

-Nastavilo se sa praksom cenzurisanja dnevnih redova za sjednice. Najava sjednice i predlog dnevnog reda objavljuju se neposredno pred sjednicu, a bilo je slučajeva kada je najava objavljivana retroaktivno-navela je Kovačević.

Kako je kazala, novi momenat koji doprinosi netransparentnosti, predstavlja činjenica da Vlada vrlo često odlučuje o važnim pitanjima bez održavanja sjednice.

-Materijali nijesu javno dostupni, pa javnost nije blagovremeno upoznata sa njihovim sadržajem ili se o njemu najuporniji informišu iz Službenog lista, nakon završenog odlučivanja- rekla je Kovačević.

Ona je poručila i da se, na izrazito netransparentan način, odvijaju procesi zapošljavanja u javnom sektoru, što, kako je ocijenila, opravdano izaziva sumnje da se radi o novom „turnusu partijskog zapošljavanja“.

-Osim nivoa političkog prepucavanja, malo smo kao građani saznali o kritičnim projektima i problematičnim poslovima koji su se desili prije promjene vlasti- navela je Kovačević.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, poručila je da Vlada radi na setu zakona, strategija i akcija, kojima će uspostaviti sistem u kojem slobodan pristup informacijama nije samo osnovno ljudsko pravo.

-U Ministarstvu dajemo veliki značaj ulozi zakona o SPI i strategijama koje ga prate, ali i vitalno o njihovoj stvarnoj primjeni, koja se mora mijenjati, kako bismo sagradili efikasne institucije za javno dobro- rekla je Srzentić.

Ona je kazala da se, zajedno sa partnerima, radi se na tome da se dođe do naboljeg zakona, koji će sistemski doprinijeti većoj otvorenosti Vlade.

-Naš cilj je, ne samo usklađivanje zakona sa međunarodnim zakonima, već i uklanjanje uočenih izazova, koje zakon proizvodi u praksi-navela je Srzentić.

Ona je poručila da se radi I na tome da se od ćutanja uprave krene u drugom smjeru, i istakla da je nacrt Izmjena i dopuna Zakona o SPI poslat Evropskoj komisiji na izjašnjenje.

Izmjene zakona će, kako je kazala, proširiti opseg informacija koje organi moraju proaktivno da objavljuju.

-Omogućavamo da se zahtjev za SPI može podnijeti u bilo kojoj formi, čak i ako nije podnešen na propisanom obrascu- pojasnila je Srzentić.

Ona je ocijenila da će bitnu novinu u Zakonu predstavljati to što se, podnosiocu zahtjeva, troškovi ne mogu naplatiti za informacije za koje je zakonom propisana obaveza objavljivanja.

-Jača se uloga nadležnosti agencije kojoj se, pored obaveza da prati stanje u oblasti pristupa informacijama, daje ovlaščenje da donosi smjernice za primjenu pojedinih odredaba zakona- rekla je Srzentić.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković navela je da se suštinski ništa nije uradilo u domenu transparentnosti Vlade.

-Nacrt Zakona o SPI je takav da i prethodna vlast ne bi imala nikakav problem da ga predloži- istakla je Ćalović Marković.

Ona je naglasila da neka postojeća ministarstva objavljuju i manje informacija nego resori u prethodnoj vlasti.

-Razumijemo da je politička situacija turbulentna, ali ću podsjetiti kako se brzo i efikasno usvojio Zakon kojim se obezbjedilo zapošljavanje po dubini- rekla je Ćalović Marković.

Ona je ocijenila da se upraksi dešava da ni po postojećem Zakonu o SPI, organi ne objavljuju informacije.

Ćalović Marković je poručila i da nije zadovoljna rezultatima Svjeta kada je riječ o transparentnosti i borbi protiv korupcije.

-Zaista se nadam da će pitanje borbe protiv korupcije biti prioritet i da ćemo vidjeti neke vrlo konkretne rezove- poručila je Ćalović Marković.