Većina ispitanika (40,9%) smatra da se Crna Gora nije suočila sa svojom ratnom prošlošću iz devedesetih, kao i da partijski subjekti u Crnoj Gori ne pružaju dovoljno snažnu podršku tranzicionoj pravdi i suočavanju s prošlošću.Manje od polovine - 45,7% građana čulo je za antiratni pokret 90-ih u Crnoj Gori, 43,2% nije upoznato s njim, a 11,1% nema stav/odbija da odgovori, pokazuje istraživanje.
"Više od polovine - 54,7% smatra da ideologije koje su dovele do sukoba 90-ih i dalje žive u u Crnoj Gori, preko petine - 22,5% vjeruje da su nestale, dok 22,8% nema stav/odbija da odgovori. Većina od 63,3% podržava odluku Vlade Crne Gore da glasa za Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici, mali dio - 16,5% je protivan, a 20,3% nema stav/odbija da odgovori", navodi se u istraživanju CGO.
Tužilaštvo (46,5%), sudstvo (49,5%) kao i policija (47,1%) su u vrhu onih koji su najlošije ocijenjeni kad je riječ o zalaganju za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlošću.
"Slijede Vlada (42,3%), Predsjednik (42,3%) i Skupština (41,9%) sa, takođe, lošim ocjenama", pokazuje istraživanje.
Većina ispitanika smatra da partijski subjekti u Crnoj Gori ne pružaju dovoljno snažnu podršku tranzicionoj pravdi i suočavanju s prošlošću, niti da su snažni zagovornici ovog pitanja, ali prepoznaju određene razlike.
"Najviši procenat negativnih ocjena imaju Albanski forum (56,1%), FORCA (55,2%), HGI (55,4%) i DUA (54,2%), a blizu ili znad 50% negativnih ocjena bilježe Za budućnost Crne Gore – NOVA i DNP (53,2%), CIVIS (54,6%), Ujedinjena Crna Gora (52,9%) i Preokret (49,3%), što ukazuje na percepciju da nedovoljnog angažovanja na ovom pitanju", pokazuju podaci CGO.
Najviše pozitivnih ocjena imaju BS (26,9%), DPS (24,8%), PES (29,5%) i Evropski savez (24,9%), što ih svrstava među političke subjekte koji su relativno bolje ocjenjeni u kontekstu zalaganja za suočavanje s prošlošću.
"Demokrate (24,9%) i URA (23,2%), takođe, imaju nešto više pozitivnih ocjena u poređenju s drugim partijama, ali i dalje značajan procenat negativnih stavova."
NVO sektor i mediji imaju najviše pozitivnih ocjena. I pored toga što je malo NVO koje se bave ovom temom 28,6% ispitanika prepoznaje to zalaganje, a u slu;aju medija to je 31,2%. Vjerske zajednice i akademska zajednica su slično ocjenjene.
Dominantno su negativne asocijacije građana i građanki Crne Gore na period devedesetih jer se odnose na na rat (44,0%), a zatim i na bombardovanje (10,5%) i inflaciju (8,7%). Takođe, ovaj period se povezuje sa ružnim sjećanjima, raspadom Jugoslavije, siromaštvom, nemirima, kao i opštim osjećajem tuge i patnje.
S druge strane, malo je onih koji imaju pozitivne asocijacije, a one se vezuje za muziku (3,9%).
" Većinsko je uvjerenje da su devedesete godine, u nekom dijelu, važne za današnje društvo – oko 60% cijeni da je taj značaj priličan (27.3%), djelimičan (19.4%) ili ključan (13.1%). Neutralan stav ima oko 30%, dok svega oko 11% cijeni da 90te nijesu uopšte važne.Podijeljena su mišljenja o načinu na koji su devedesete obrađene u školama, a blago pretežu oni koji su nezadovoljni 43,4% u odnosu na zadovoljne 42,2%", navodi se u istraživanju.
Oko 4/5 ispitanika (76,9%) zna za napad na Dubrovnik iz oktobra 1991. godine, međutim, većina onih koji su čuli za napad na Dubrovnik (57,7%) smatra da to nije bila opravdana vojna akcija. Ipak, nešto manje od 1/5 (19%) to vidi kao opravdanu akciju, dok skoro 1/4 (23,3%) nema stav ili odbija da odgovori.
"Većina ispitanika (40,9%) smatra da se Crna Gora nije suočila sa svojom ratnom prošlošću iz devedesetih, dok 29,6% vjeruje da jeste. Skoro trećina ispitanika (29,5%) nema stav ili odbija da odgovori na ovo pitanje. Više od polovine (53,3%) podržava proces suočavanja sa ratnom prošlošću 90-ih u Crnoj Gori. S druge strane, 22,2% ne podržava takav proces, dok 24,5% nema stav ili odbija da odgovori. Podijeljeno je mišljenje o zalaganju različitih društvenih subjekata za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlošću, uz zabrinjavajuće lošu ocjenu institucija", navodi se u dokumentu.
Gotovo polovina ispitanikaa smatra da crnogorsko pravosuđe nema kapaciteta da procesuira ratne zločine, dok oko četvrtine vjeruje da ima, a preko četvrtine
ne može da se oko toga odredi.
Mišljenja ispitanika o tome da li se crnogorsko tužilaštvo bavilo ili se bavi istraživanjem slučajeva ratnih zločina su podijeljena - 35,1% vjeruje da tužilaštvo nije radilo na ovim slučajevima, dok 32,1% smatra da jeste. Dodatnih 32,8% nema stav ili odbija da odgovori.
Većina ispitanika nema jasnu sliku o suđenjima za ratne zločine pred crnogorskim sudovima - 43,3% vjeruje da ih nije bilo, a samo 16,2% da su se održala, pri čemu 40,5% nema stav.
Slučaj "Deportacija" je najpoznatiji među ispitanicima/ama (31,1%), dok značajan broj njih (27,6%) ne zna ili se ne sjeća nijednog suđenja.
Oko 40% ispitanika podržava ekstradiciju (izručenje) crnogorskih državljana drugim državama u slučaju suđenja za ratne zločine iz 90- ih, dok se 34% tome protivi. Dodatnih 25% nema stav ili odbija da odgovori
Većina ispitanika ima različite stavove o odgovornosti za ratove 90-ih, pri čemu su odgovori grupisani u pozitivne ("uglavnom se slažem" + "potpuno se slažem") i negativne ("uopšte se ne slažem" + "uglavnom se ne slažem") stavove.
Ideja da su sve strane podjednako odgovorne za ratove 90-ih dijeli ispitanike/ce – 35,8% se slaže s ovom tvrdnjom, dok 38,4% izražava neslaganje. Oko 25,8% ima neutralan stav.
Tvrdnja da su sve strane počinile podjednako teške zločine dobila je 33,7% podrške, dok se 41,2% ne slaže s njom, što ukazuje na preovladavanje stava da odgovornost nije ravnomjerno raspoređena. Ideju da su pripadnici sopstvene nacije počinili najteže zločine odbacuje 71,8% ispitanika, dok se s njom slaže samo 10,1%, što pokazuje jak otpor ovoj percepciji.
Tvrdnja da su pripadnici sopstvene nacije najviše stradali tokom ratova dobila je 39,3% saglasnosti, dok 32,5% ispitanika ne dijeli ovaj stav, što ukazuje na podjeljeno viđenje stradanja u ratovima.
Najveću saglasnost ispitanici/e su izrazili s tvrdnjom da su za zločine odgovorni pojedinci, a ne nacije – čak 54,2% se slaže s ovim stavom, dok mu se protivi samo 18,6%.
Ukratko, među ispitanicima/ama dominira stav da su odgovornost za ratne zločine snosili pojedinci, a ne čitavi narodi, dok su mišljenja o ravnopravnoj odgovornosti svih strana i o stradanju različitih nacija značajno podjeljena.
Mišljenja ispitanika o NATO-u i njegovoj ulozi u intervenciji na SRJ (Srbiju i Crnu Goru) su izraženo polarizovana, pri čemu su odgovori grupisani u pozitivne ("uglavnom se slažem" + "potpuno se slažem") i negativne ("uopšte se ne slažem" + "uglavnom se ne slažem") stavove.
Tvrdnja da je NATO intervencija bila opravdana nailazi na snažno protivljenje – čak 70,0% ispitanika ne smatra bombardovanje opravdanim, dok ga podržava samo 14,2%, a 15,8% zauzima neutralan stav.
Percepcija da je NATO izvršio agresiju na SRJ (Srbiju i Crnu Goru) dominira među ispitanicima – čak 77,0% se slaže sa ovom tvrdnjom, dok je svega 7,1% osporava. Neutralnih odgovora ima 15,9%, što ukazuje na široko rasprostranjen stav o NATO intervenciji kao agresiji.
Tvrdnja da je NATO počinio zločine tokom bombardovanja Crne Gore takođe dobija visoku podršku – 74,1% ispitanika smatra da su tokom bombardovanja počinjeni zločini, dok samo 7,8% osporava ovu tvrdnju. Oko 18,1% ispitanika nema jasan stav o ovom pitanju.
Pitanje članstva Crne Gore u NATO-u izaziva podjeljena mišljenja – 30,2% ispitanika podržava članstvo, dok mu se 45,7% protivi. Veliki procenat neutralnih odgovora (29,3%) ukazuje na to da značajan dio ispitanika nema čvrsto formiran stav o ovom pitanju.
- Znači, preovladava negativan stav prema NATO intervenciji iz 1999. godine, pri čemu većina smatra da je to bila agresija i da su tokom bombardovanja počinjeni zločini. Kada je riječ o članstvu Crne Gore u NATO-u, mišljenja su znatno podjeljenija, ali i dalje sa značajnim procentom protivnika. Većina ispitanika izražava skepticizam u pogledu objektivnosti medijskog izvještavanja o ratnim zločinima iz 90-ih – 23,9% (zbir negativnih odgovora) smatra da ono nije zasnovano na činjenicama, dok samo 15,2% (zbir pozitivnih odgovora) vjeruje da jeste. Najveći dio ispitanika (34,2%) zauzima neutralan stav, ocjenjujući da je izvještavanje djelimično tačno, dok 26,7% nema stav ili odbija da odgovori. Podaci ukazuju na nizak nivo povjerenja u medijsko predstavljanje ove teme, ali i na značajan dio populacije koji nema jasan sud o tome. Istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) dio je projekta “Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje”, omogućenog kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira EU, a sprovodi UNDP.
Istraživanje je sprovedeno od 21. do 29. januara 2025. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1000 punoljetnih ispitanika iz Crne Gore. Stručnu podršku u sprovođenju ovog istraživanja pružio je Institut DAMAR.
