Poštovani čitaoci zahvaljujemo na aktivnom učešću i poslatim fotografijama u anketi "Šume sijeku, a problemi bujaju" koju je sproveo portal "Dan".

U anketi je učestvovalo 59 građana od kojih 99 odsto kaže da su u blizini naselja u kojima stanuju koncesionari oštetili šume i da zato treba preispitati sve dosadašnje koncesione ugovore i pozvati na odgovornost sva lica.
– Samo u jednom odjeljenju na području Čakora inspektori su konstatovali da je koncesionar prilikom eksploatacije šume oštetio oko 400 stabala koja nijesu označena za sječu. To je samo još jedan od dokaza da su tajkuni bliski centrima moći svih ovih godina nemilosrdno uništavali naše šume, a da za tako nešto niko nije odgovarao. Krajnje je vrijeme da se ovome stane na kraj i da se pred lice pravde izvedu svi koji su na tako bezobziran način, suprotno utvrđenim propisima, raubovali naše prirodne resurse - kaže Fadilj Marković koji je učestvovao u našoj anketi.

I građanin Esko Barjaktarović smatra da je bilo brojnih zloupotreba kako bi se prigrabila što veća dobit od sječe šume.

- Za tako nešto postoje brojni dokazi. To znači da je tužilaštvo na redu da utvrdi sve te nepravilnosti i procesuira vinovnike nezakonitih radnji, kako bi se konačno stalo na kraj šumskoj mafiji - kaže naš sagovornik.

Podsjetimo, u drugoj polovini prošlog vijeka državno preduzeće ŠIK "Bor" upravljalo je šumama na području Plava. U ovom gradu je u oblasti drvoprerade bilo preko 500 uposlenih. Prema zvaničnim podacima, u ovoj oblasti, iz plavsko-gusinjskog kraja trenutno je angažovano svega osam radnika. To jasno ukazuje da je u Plavu i Gusinju proces polufinalne i finalne obrade drveta sveden na minimum, jer je ovdašnjim drvoprerađivačima onemogućemo da iz državnih šuma obezbijede sirovinu za rad.

Kamioni natovareni balvanima

DAN

- Dok smo imali državna šumska preduzeća vladao je red. Tada su koristi imali i građani i država. Međutim, kad su privatnici uzeli stvar u svoje ruke svi sem njih su bili na gubitku. Zato, između ostalog, danas sela ispod Komova liče na pustinje gdje je sve manje živih - kaže učesnik u anketi Radenko Janković.

Postoje osnovane sumnje da su koncesionari eksplatisali znatno više drvne mase od onog što je zvanično odobreno, stičući tako, na nezakonit način, ogromnu dobit. Koncesionari su za sobom, transportujući balvane teškim kamionima, remetili prirodnu ravnotežu, uništavali lokalne puteve i vodoizvorišta, a najčešće nijesu pošumljavali goleti koje su stvarali sječom šume.
Čak 99 odsto učesnika ankete "Šume sijeku a problemi bujaju" raskinulo bi ugovore sa dosadašnjim koncesionarima, a rezultati ankete pokazuju da je 81 odsto ispitanika ocijenilo da bi u narednom periodu koncesije trebalo da dobiju isključivo građani koji gravitiraju ka šumama koje su obuhvaćene koncesijama.

– Bili smo prinuđeni svih ovih godina da gledamo kako pojedinci zgrću milione od šume koju im je država dodijelila po mizernim cijenama. Pogubno je što su oni sjekli po tri puta više drvne mase od onoga zašta su plaćali koncesione naknade. To znači da se državnim šumama mora upraljavljati na potpuno drugačiji način, ako želimo dobro i državi i narodu - ocijenio je građanin Željko Đukić, učestvujući u anketi.
Koncesionari su državi kubik listopadnog drveta plaćali po šest eura, a kubik četinarskog drveta po 17 eura, što je deset puta manje od trenutne tržišne cijene. Na taj način su pričinjene ogromne štete i državi i lokalnoj zajednici jer, kako kažu sagovornici, godinama ove cijene nijesu usklađivane onako kako je to koncesionim ugovorima definisano.

Država bi trebalo da donese uredbu po kojoj bi lokalnom stanovništvu bilo omogućeno da, uz plaćanje određene takse obezbijede drvo za ogrev - smatra 54-oro učesnika ankete.

Šume sijeku, a problemi i dalje bujaju

DAN

– Svjedoci smo da su moćni pojedinci instalirali svoje brente u sred šume i tamo radili šta su htjeli, dok lokalno stanovništvo nije moglo da obezbijedi ogrijevno drvo, iako im se šume nalaze u neposrednoj blizini kuća u kojima žive. To su strašne stvari, jer ti moćnici nijesu uložili nijedan cent za obnovu i pošumljavanje goleti koja su ostajala za njima - kaže Hajran Murić, učesnik ankete.

Koncesionari su drvnu masu na tržište uglavnom plasirali u oblovom stanju daleko od Plava i Gusinja, dok su značajne količine trupaca završavale na Kosovu i Albaniji, gdje je uveden moratorijum na sječu šuma. Većina anketiranih, njih 97,5 odsto je ocijenila da u cilju zaštite šuma treba zabraniti izvoz balvana sa područja Plava i Gusinja.

Zahvaljujući anketi "Šume sijeku, a problemi bujaju" saznajemo i da više od polovine ispitanika ima saznanja da značajne količine trupaca na ilegalan način završavaju na Kosovu i u Albaniji.

Tako je jedan od učesnika ankete, Nedzad Cecunjanin, ocijenio "da je dosadašnje gazdovanje državnim šumama bilo pogubno i za državu i za građane".

- Profitirali su samo oni koji su bili bliski onima koji su stvorili monopoliste u ovoj oblasti. Ti monopolisti su stavili katance na pogone manjih drvopretađivača, što je obesmislilo priču o formiranju malih i srednjih preduzeća iz oblasti drvoprerade -kaže Cecunjanin.

Zbog toga što se šume sijeku, a problemi i dalje bujaju na odgovornost treba pozvati one koji su odobravali da se drvna masa eksploatiše u dijelu sanitarnih zona koje obiluju izvorima vode za piće, kaže učesnik u anketi Sveto Babović.

- Sječom šume u tim zonama brojni izvori su se izgubili, što je donijelo ozbiljne probleme građanima. Sve to upućuje na zaključak da su oni koji su zaduženi za ovu oblast davali koncesije zanemarujući riječ struke - kaže Babović.

Novinari "Dana" prikupljaju dodatni materijal u vezi sa ovim gorućim problemom. Očekujemo da na pitanja odgovore nadležni iz Uprave za šume (područne jedinice u Plavu i Gusinju) koji u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove treba da nađu najbolje rješenje kojim bi naše šume konačno bile zaštićene od bespravnih aktivnosti, kao i brojnih drugih problema, koji su se godinama unazad nakupljali.

Podržavajući angažovano novinarstvo, vjerujemo da će rezultati ankete, ponovo učiniti ovu temu aktuelnom, pomoći podizanju svijesti i odgovornosti građana, kao i rješenju ovog dugogodišnjeg problema.

*Tekst je nastao kroz projekat "Crnom Gorom - Përgjatë Malit të Zi" u okviru programa "Media for All", koji finansira Vlada Velike Britanije, a sprovodi Britanski savjet sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom, koji podržava medije na Zapadnom Balkanu. Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora.