<p>Укупно jе за 23 пунољетна црногорска држављана, установљено да су отпутовала на ратиште у Сириjу и Ирак</p>

Ukupno je za 23 punoljetna crnogorska državljana, ustanovljeno da su otputovala na ratište u Siriju i Irak

Na ratištu u Siriji tri crnogorske porodice sa sedmoro djece

Vlada upozorava da sa novostečenim borbenim vještinama, mnogi od „stranih terorističkih boraca“ po povratku iz područja u kojima se odvijaju sukobi, mogu postati prijetnja po bezbjednost i potencijalni izvršioci terorističkih napada

U Siriji se nalaze tri muškarca, četiri žene i dvoje djece, koja su u ovu zemlju doputovala sa roditeljima, kao i još petoro djece koja su rođena po dolasku njihovih roditelja na sirijsko ratište, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova. Vlada je krajem godine usvojila Strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma za period 2022-2025. godine u kojoj se navodi da je jedan crnogorski državljanin, koji je bio uhapšen u Turskoj, a zatim i osuđen na kaznu zatvora, zbog povezanosti sa terorističkom organizacijom ISIL/DAESH, početkom 2021. godine preminuo u turskom zatvoru. Vlada raspolaže sa podacima da je na ratištima u Siriji, Iraku i Ukrajini učestvovalo 28 crnogorskih državljana, na ratištu je ostalo sedam, u Crnu Goru se vratilo 14, poginulo je šest, a osuđena su dva.

– Jedan povratnik sa sirijskog ratišta je osuđen za krivično djelo učešće u stranim oružanim formacijama. Kaznu je izdržao i sada se nalazi na slobodi. Takođe je utvrđeno da se pet crnogorskih državljana nalazilo na ratištu na teritoriji istočne Ukrajine, od kojih se svih pet vratilo iz te zemlje. Jedan od njih je i osuđen za krivično djelo učešće u stranim oružanim formacijama, kaznu za ovo djelo je izdržao – pokazuju podaci Vlade u koje je "Dan" imao uvid.

Radikalizacija stanovnika sve zastupljenija

Vlada u strategiji ukazuje da radikalizacija stanovnika evropskih država, posredstvom ekstremističke propagande, postaje sve zastupljenija, pri čemu se u postupku vrbovanja maksimalno koriste savremena tehnološka komunikaciona dostignuća i socijalne mreže.

– Terorističke organizacije i ekstremisti koriste prednosti tehnoloških dostignuća kako bi pronašli i regrutovali nove pristalice kroz upotrebu društvenih mreža, internet aplikacija, video kanala itd. Na ovaj način poruke se prenose veoma brzo i za relativno kratko vrijeme se može pridobiti veliki broj pristalica. Kao posljedica procesa pridobijanja novih pristalica, nastao je fenomen "stranih terorističkih boraca" koji putuju u inostranstvo, u konfliktna i ratom zahvaćena područja, kako bi se u okviru paravojnih i terorističkih formacija pripremili i borili u područjima u kojima se odvijaju sukobi. Na ovaj način oni postaju još radikalniji i opasniji za društvo – navodi se u strategiji.

Od ukupnog broja osoba koje su otputovale u Siriju i Irak, za 338 osoba se vjeruje da su u periodu od 2012. do 2020. godine poginule na ratištu (26 državljana Albanije, 153 BiH, 39 iz Sjeverne Makedonije, 97 Kosova i 17 državljana Srbije), dok se njih 464, zaključno sa aprilom 2020. godine i dalje nalazi u Siriji (73 državljana Albanije, 215 BiH, 40 iz Sjeverne Makedonije, 97 Kosova i 30 Srbije), dok se u periodu od 2012. do 2019. godine, ukupno 479 osoba vratilo u matične države (45 državljana Albanije, 94 BiH, 76 iz Sjeverne Makedonije, 242 Kosova i 12 Srbije).

– Ukupno je za 23 punoljetna crnogorska državljana, ustanovljeno da su otputovala na ratište u Siriju i Irak (od čega je 18 muškaraca i pet žena), kao i za troje maloljetne djece (koja su u Siriju putovala sa roditeljima). Šest muškaraca je poginulo u zoni konflikta – navode u Vladi.

Ukazuju da sa novostečenim borbenim vještinama, mnogi od "stranih terorističkih boraca", po povratku iz područja u kojima se odvijaju sukobi, mogu postati prijetnja po bezbjednost i potencijalni izvršioci terorističkih napada.

– Fenomen stranih terorističkih boraca je sa borbama u Siriji dobio na intenzitetu i postao problem za čitav svijet, Evropu i region Balkana. U dosadašnjem periodu prepoznate su i prijetnje od strane povratnika, samoradikalizovanih pojedinaca, kao i osoba koje usljed različitih okolnosti nijesu uspjele otputovati u zone konflikta. Takođe, izazov za društvo predstavljaju i nagovještaji da bi se u narednom periodu mogao očekivati povratak većeg broja žena i djece sa stranih ratišta, koji već duži period borave u zonama konflikta – kažu u Vladi.

Prema objavljenim podacima Atlantik inicijative iz Sarajeva i Global Community Engagement and Resilience Fund20 iz istraživanja 2020. godine, od 2012. do kraja 2016. godine, na ratištima u Siriji i Iraku otputovalo je 1.106 osoba iz regiona Zapadnog Balkana. Najveći broj lica je otišao iz Bosne i Hercegovine (363), a najamnje iz Crne Gore.