
Kosovski biznismen Florin Krasnići od države potražuje izgubljenu dobit za period od 27 godina na ime nezavršenog projekta izgradnje dvije male hidroelektrane (mHE) na Đuričkoj rijeci u Plavu. Iznos ukupnog potraživanja, u koja spadaju i sredstva uložena u izgradnju projekta koji nije završen, biće poznat nakon vještačenja koje je naložio sudija Privrednog suda Vladimir Bulatović.
Naime, kako je istakao Krasnići, da je sve išlo kako je planirano po projektu, male hidroelektrane bi počele sa radom krajem 2019. ili početkom 2020. godine, kako je bilo predviđeno ugovorom o koncesiji koji je tadašnja Vlada zaključila sa njim na period od 30 godina.
On je na jednom od ranijih ročišta optužio tadašnju Vladu, na čijem čelu je bio Duško Marković, da ga je sabotirala u završetku projekta, te da nije tačno da je ugovor raskinut zato što nije poštovao predviđene rokove.
Krasnići je takođe isticao da u projekat ne bi ulazio da nije imao podršku lokalne samouprave i stanovništva tog kraja, kao i da u toku održavanja javnih rasprava nije bilo primjedbi od strane mještana.
Ipak, kada je došlo do promjene lokalne vlasti, Krasnići navodi da je došlo do oštrog protivljenja novog predsjednika Opštine Mirsada Barjaktarevića i grupe mještana koji su se izričito protivili izgradnji, zbog čega je bio i fizički napadnut, pa je tražio zaštitu i posredovanje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, s obzirom na to da je njihov državljanin.
Krasnići je takođe tvrdio i da mu je Barjaktarević tada poručio da se mHE neće graditi, da je informisan od tadašnjeg premijera da će biti obeštećen, te da će nakon toga moći da "ide kući".
U pregovorima sa tadašnjom Vladom posredovala je Ambasada SAD, ali do obeštećenja nije došlo, te mu nisu vraćena sredstva koja je uložio u eksproprijaciju zemljišta u iznosu od 300.000, kao ni bankarska garancija od 250.000 eura koja je aktivirana naknadno 2021. godine, o čemu je Krasnići bio obaviješten. On je nakon toga informisao sve nivoe vlasti u SAD da mu je Vlada Crne Gore protivpravno uzela ta sredstva, zbog neizvršavanja projekta. Kosovski biznismen tvrdi da projekat nije završen zbog vladinih propusta, te da garancija nije smjela biti aktivirana. Zbog toga je pokrenuo i drugi spor, u kom čeka presudu da li je ta garancija aktivirana s pravom.
U tadašnjoj vladinoj informaciji je, prema tvrdnjama investitora, jasno navedeno da ugovor nije raskinut krivicom investitora, i da zbog toga traži obeštećenje, što je, prema njihovim navodima, Vlada izbjegavala, pa je kompanija bila prinuđena da dostavi obavještenje o raskidu i pokrene postupak u kom traži odštetu. U podnesku stoji da je NLB nezakonito naplaćivala naknade za garanciju nakon marta 2020, čime im je nanijela štetu, zbog toga što novcem nisu mogli raspolagati.
Naredno ročište u ovom sporu zakazano je za 19. septembar u devet časova, kada bi trebalo da budu predstavljeni rezultati vještačenja.