Od naplate putarine na prioritetnoj dionici autoputa od Smokovca do Mateševa za godinu dana biće prihodovano oko devet miliona eura. S obzirom da je izgradnja prioritetne dionice koštala oko 900 miliona eura, ovom prihodnom dinamikom autoput ili "projekat vijeka", kako su ga prozvali političari, će novac uložen u njega "vratiti" za 100 godina ili jedan vijek. Odnosno, 900 miliona eura od prioritetne dionice će se prihodovati za 100 godina prema sadašnjoj dinamici.

Ovo ne znači da će se autoput tada otplatiti, jer ako se uzme formula za povrat investicije (ROI), onda bi se prioritetna dionica autoputa isplatila za mnogo duži period od 100 godina. Naravno, svrha ovih projekata nije sticanje profita, već se njihov značaj ogleda u mnogim drugim indirektnim stvarima, poput izbjegavanja Platija, manjeg broja saobraćajnih nezgoda, kraćeg vremena putovanja ka sjeveru i takozvano "oživljavanje" mnogih mjesta oko autoputa, do kojih je sada mnogo lakše i brže doći.

Monteput, koji upravlja prioritetnom dionicom, smo pitali kada očekuju da se otplati autoput, ali nam na pitanje nisu odgovorili, jer su kazali da je kompleksno i da ga je teško sagledati kroz jedan parametar.

Autoput je svečano otvoren 12. jula prošle godine, pušten u saobraćaj dan kasnije, a naplata putarine je počela od 21. jula. Prema podacima Monteputa, od 21. jula prošle do 11. jula ove godine, autoputem je prošlo 2.157.601 vozilo, a od putarine je prihodovano 8.749.820 eura. Dnevni prihod od putarine je u tom periodu iznosio 24.440 eura, a mjesečni 733.225 eura.

– Najveći prihod od naplate putarine ostvaren je u avgustu 2022, kada je zabilježen i rekord po broju prolazaka vozila. Naime, 7. avgusta prošle godine autoputem je prošlo 14.325 vozila – saopštili su "Danu" iz Monteputa.

Prema njihovim podacima, za preostalih deset dana do 21. jula za očekivati je prihod od oko 250 hiljada eura, čime bi se za godinu dana došlo do sume od devet miliona eura prihoda od putarine.

– Cilj nam je da u narednom periodu povećamo broj korisnika elektronske naplate putarine, koja trenutno ima udio od 15 odsto ukupne naplate putarine i tu vidimo prostor za znatno uvećanje ovog procenta. Trenutno smo u fazi unapređenja sistema naplate putarine, proširenja naplatnog centra Mateševo, odnosno stvaranja uslova potrebnih da spremni započnemo promociju upotrebe ENP-a. Cijena Tag uređaja iznosi 20 eura, dok minimalna uplata na korisnički račun iznosi 50 eura za fizička lica, odnosno 112,50 eura za pravna lica i na taj način korisnici ostvaruju popust od 10 odsto na cijenu putarine – naveli su iz Monteputa, čiji je izvršni direktor Miljan Ljiljanić.

Na prioritetnoj dionici, Smokovac–Mateševo, kako su kazali, planski je predviđena izgradnja dvije benzinske stanice sa pratećim sadržajima.

– U toku je priprema tenderske dokumentacije. Tokom septembra planiramo objavljivanje tendera za dugoročni zakup lokacije. Nakon izbora najpovoljnije ponude i zaključenja ugovora, u roku od godinu dana možemo očekivati da benzinske stanice sa pratećim sadržajima budu otvorene, što će upotpuniti uslugu na autoputu – saopštili su iz Monteputa.

Prioritetna dionica autoputa Bar–Boljari, od Smokovca do Mateševa, je po prvobitnom ugovoru trebalo da košta 809,6 miliona eura. Međutim, zbog zaboravljene petlje na Smokovcu, elektroinstalacija, vodovodne mreže, taj iznos je dostigao 900 miliona eura. Kada se iznosu od 900 miliona dodaju i kamate, cifra za 41,5 kilometara dijela autoputa prelazi milijardu eura.

Gradnja prioritetne dionice je počela 11. maja 2015. godine i po prvobitnom ugovoru je trebalo da bude završena do istog datuma 2019. godine. To se međutim nije desilo iz više razloga. Prvi je bio problem sa izdavanjem dozvola od strane organa Crne Gore, što je bio jedan od glavnih razloga za produženje prvobitnog roka, onda se desila korona. Tada se mogao graditi autoput, ali je bio problem dovesti radnike, pa je na kraju autoput pušten tek 2022. godine, tri godine i dva mjeseca nakon prvobitno dogovorenog roka. Ako tri godine i dva mjeseca prevedemo u brojke iz prihoda od putarine, to bi značilo da smo samo u tom segmentu izgubili 28,5 miliona eura. To je skoro koliko i jedna rata kredita za autoput.

A kredit za autoput je zadavao i zadavaće glavobolje Crnoj Gori i u narednim godinama. Tadašnja vlada se za autoput zadužila kod kineske Eksim banke u dolarima. Pozajmili smo 944 miliona dolara po kamati od dva odsto, rokom otplate 20 godina i grejs periodom od šest godina. S obzirom na dinamiku radova, došli smo u situaciju da nemamo izgrađen autoput, a da ga već otplaćujemo.

Prema osnovnom ugovoru iz kredita je trebalo da se finansira 85 odsto autoputa, a 15 odsto iz budžeta Crne Gore. U vrijeme potpisivanja ugovora o kreditu krajem 2014. godine, 944 miliona dolara su vrijedila oko 685 miliona eura, da bi kasnije, tokom godina izgradnje, taj iznos rastao i preko 150 miliona.

Niko iz Vlade nije ništa preuzeo povodom valutnog rizika, sve do polovine 2021. godine, kada je kredit hedžovan. Tada je sa četiri banke dogovoreno da se kredit izmiruje u eurima po kamatnoj stopi od 0,88 odsto i za prethodni period je Crna Gora samo na isplati rata uštedjela oko 23 miliona eura. Nedavno, Vlada je odlučila da raskine hedžing aranžman, zbog čega smo ponovo izloženi valutnom riziku i zbog čega ponovo plaćamo kredit uz kamatu od dva odsto. Izlaskom iz hedžinga, kako su saopštili iz Vlade, Crna Gora je prihodovala oko 64 miliona dolara, od čega će platiti sledeću ratu koja dolazi na naplatu 21. jula. Nakon izlaska iz hedžing aranžmana, ostalo je da se otplati 786,85 miliona eura.

Naredna dionica koja će se graditi je Mateševo–Andrijevica, ali kada će to biti i pod kojim uslovima i modelu i ko će je graditi, još se ne zna. Dionica je duga 23,5 kilometara i nastaviće se od mjesta gdje se sada završava dionica na Mateševu. Manje je zahtjevna nego prioritetna dionica, ali će koštati takođe papreno. Prije pandemije i poremećaja na tržištima širom svijeta, cijena ove dionice je procjenjivana na 273 miliona eura, dok je nakon pandemije procijenjena cijena veća za 100 miliona eura.

Priča o autoputu je počela davno, još i prije nezavisnosti Crne Gore, tj. u vrijeme kada se prodavao Crnogorski Telekom. Tadašnje vlasti su govorile da će od prodaje Telekoma da finansiraju autoput. Telekom je prodat, ali je autoput krenuo da se gradi tek nakon deset godina od prodaje jednog od najvrjednijih resursa Crne Gore.

Dogovor sa kineskim CRBC-om je postignut, nekoliko godina nakon što je taj posao ugovoren sa hrvatskim Konstruktorom. Mnogi od nas pamte kada su u Gornjim Mrkama krajem 2009. godine premijeri Crne Gore, Srbije i Hrvatske presijecali vrpcu za početak izgradnje autoputa Bar–Boljari koji je trebalo da košta oko 2,8 milijardi eura. Međutim, posao se zakomplikovao sa hrvatskim Konstruktorom i nikad se nije ni krenulo u izgradnju.

Možda se zbog toga 2015. godine u maju nije presijecala vrpca već se samo započelo sa radovima. Ali su zato 12. jula 2022. godine tu bili svi da pritisnu taster i svečano otvore autoput. I oni koji su dogovarali posao i žestoko nas zadužili, a i oni koji su taj posao godinama kritikovali. Ovi prvi su krenuli u izgradnju iako su studije opravdanosti autoputa iz 2009. kompanije "Scott Wilson" i iz 2012. godine koju je radila "URS Infrastructure & Environment UK Limited", pokazale da su sva tri bitna indikatora bila negativna.