Nedavno, grupa poslanika dostavila je Skupštini predlog zakona kojim je predviđeno da se osuđenicima kojima je prvi put izrečena kazna zatvora ona smanji za 15 ili 10 odsto, a povratnicima za pet odsto.

Advokat Radulović izričit je da je ovaj predlog neopravdan, kao i da se amnestija u Crnoj Gori nerijetko zloupotrebljava u političke svrhe.

– Amnestija je akt milosti države prema osuđenim licima i ona se u državama vladavine prava, po pravilu, daje izuzetno. Nažalost, amnestija je u Crnoj Gori decenijama sredstvo kojim političke partije koje vrše vlast pokušavaju da steknu određenu političku korist. Tako je stvoren ambijent u kome osuđena lica već pri izricanju kazne računaju da će ta kazna biti umanjena amnestijom. Nesporna je činjenica da je kaznena politika crnogorskih sudova blaga. Činjenica je i da u brojnim slučajevima drugostepeni sudovi umanjuju ionako blage kazne i činjenica je da je veliki broj slučajeva u kojima osuđena lica dobiju uslovni otpust kojim se kazna zatvora umanjuje za jednu trećinu. Kada svemu tome dodamo i česte amnestije, stiče se utisak da sve tri grane vlasti ne rade na suzbijanju kriminala, već da njihov rad više djeluje podsticajno na izvršioce krivičnih djela da i u budućnosti nastave sa kriminalom – kaže Radulović.

Navodi i da se prenatrpanost i loši uslovi u zatvorima moraju popravljati, a ne da se osuđenicima neopravdano ublažavaju kazne.

– Apsurdni su i neprihvatljivi razlozi predlagača za donošenje ovog zakona u kojima oni ističu pretrpanost zatvora i loše uslove u kojima se izdržava kazna zatvora. Te probleme ozbiljna država ne rješava tako što osuđena lica oslobađa, već tako što se uslovi za izdržavanje kazne zatvora poboljšavaju. Na kraju, interesantno je da među osuđenima za koje je predviđeno da se amnestija ne odnosi predlagači nijesu naveli lica osuđena za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, što dodatno govori o odnosu predlagača prema kriminalu i podstiče sumnje u motive predlagača – tvrdi Radulović.

Sličnog stava je i njegov kolega Asanović.

– Negativne strane predloženog zakona o amnestiji su te što one umanjuju efekat kaznene politike države koja je kod nas i bez toga blaga, što predstavlja nepravdu u odnosu na oštećena lica vezano za osuđena lica koja se amnestiraju, bez obzira što je u samom predlogu zakona navedeno da se ne dira u pravo oštećenih i trećih lica za naknadu štete i druga prava, ali što je s pravom oštećenih za pravdom da neko ko je kriv odgovara po zakonu, a ne da mu se u ovom slučaju dio kazne oprašta – kaže on.

Dodaje i da svaka amnestija, pa i ova koja je predložena crnogorskom parlamentu, ima i pozitivne strane.

– Pozitivna je to što dovodi do smanjenja broja osuđenih lica u kaznenim ustanovama jer je poznato da je broj osuđenih lica, posebno u Spužu, mnogo viši od predviđenog broja za smještaj radi izdržavanje kazni u tim ustanovama, a što kao za posljedicu ima organizacione probleme u takvim ustanovama, nehumanost u takvim ustanovama prouzrokovanim prenatrpanošću istih i što često dovodi do protesta osuđenih lica, sudskih postupaka, prijava zaštitniku ljudskih prava, ustavnih žalbi, novčanih odšteta i naknada zatvorenicima na štetu budžeta zbog istog i drugog – kaže on, zaključujući da amnestija treba da bude izuzetak, a ne pravilo, kako je, po njegovoj ocjeni, kod nas slučaj.