Piše Viktorija Kim za Njujork tajms
Australija je već dugo jedna od najaktivnijih zemalja u svijetu koja se trudi da kontroliše internet. Sukobila se sa Ilonom Maskom zbog nasilnih videa i eksploatacije djece na društvenoj mreži H, primorala je Gugl i Fjesbuk da im plaćaju za vijesti i pokušala da probere ogromnu količinu internet sadržaja.
Njen najnoviji cilj joj je i dosad najveći poduhvat. Do decembra, ova zemlja želi da ukloni otprilike milion djece sa društvenih mreža, a u skladu sa revolucionarnim zakonom prema kojem najmlađi korisnik platformi mora imati 16 godina.
Ali budući da je ostalo manje od šest mjeseci prije nego što novi propisi stupe na snagu, mnogi detalji o primjeni ovog zakona tek treba da se razjasne ili utvrde.
Jutjub, mreža koju tinejdžeri u Australiji koriste više nego bilo koju drugu platformu, možda bude izostavljena iz ovog zakonskog okvira. Vlasti tek treba da odrede kriterijume o tome koje medijske kompanije moraju da se prilagode i šta će se smatrati prekršajem koji bi se mogao platiti i do 30 miliona dolara ili više. Vlada je proučila kako da provjeri uzrast korisnika, ali nije objavila krajnje rezultate opsežnog istraživačkog perioda.
"Može biti da utvrđujemo pravila dok je primjena već u toku" Džuli Inman Grant, povjerenica za bezbjednost na internetu čiji je zadatak da sprovodi zakone, kako je rečeno u obraćanju na nacionalnoj televiziji prošlog mjeseca. "Sigurna sam da ovo možemo postići."
Zakon bi mogao da ima dalekosežne posljedice ako Australija uspije da skloni značajan broj tinejdžera sa društvenih mreža. Nekoliko vlada širom svijeta i u raznim državama Amerike su u procesu nametanja sopstvenih pravila za mlade o društvenim mrežama ili planiraju to da urade, dok uznemirenost zbog posljedica društvenih mreža i njihova zavisnička priroda su dosegli tačku ključanja.
Usvojen krajem prošle godine, australijski zakon je predstavljen kao jedan od prvih pokušaja na nacionalnom nivou usmjerenih na odvraćanje djece od društvenih mreža.
Novozelandsko zakonodavstvo je u maju donijelo nacrt sličan australijskom, kojim se teret provjere starosti korisnika stavlja na same društvene mreže. U junu je predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao da u narednih par mjeseci želi da djeci mlađoj od 15 godina zabrani društvene mreže.
Pitanja koja u Australiji ostaju neriješena treba da budu znak drugim zemljama da je pred njima trnovit put, počevši od same definicije društvenih mreža.
U Australiji, vlasti su isprva planirale da isključe Jutjub iz ovog zakona. Ali je agencija o bezbjednosti na internetu prošlog mjeseca savjetovala da ga ne treba isključiti, ističući da je to najpopularnija platforma, koju koristi oko tri četvrtine mladih između 10 i 15 godina i da ima odlike koje mogu da uzrokuju pretjeranu upotrebu, poput beskrajnog prelistavanja sadržaja i kratkih videa.
Jutjub se snažno usprotivio ovom predlogu i iz te kompanije su izjavili da je ona više video platforma nego društvena mreža, kao i da 4 od 5 nastavnika koriste videa sa Jutjuba u učionici.
U jednom intervjuu, Inman Grant je rekla da je njena kancelarija prošle nedjelje započela konsultacije sa tehnološkim kompanijama kako bi se postavila očekivanja u vezi sa tim koje "razumne korake" one treba da preduzmu da bi se uskladile sa zakonom.
Kompanije će morati da dokažu, na njeno zadovoljstvo, da čine dovoljno da identifikuju maloljetne korisnike i uklone njihove naloge. Takođe, moraće da obezbijede način da roditelji ili nastavnici mogu prijaviti naloge koji pripadaju osobama mlađim od 16 godina; da pokažu da sprečavaju pokušaje zaobilaželja, poput korišćenja VPN-a; i da dokažu da prate djelotvornost svojih metoda, rekla je ona.
Čak i ako se ne povuče svaki nalog koji pripada maloljetnim licima, kaže ona, sama činjenica da zakon postoji dovešće do promjena u pravom smjeru.
"Ovo je jedno od najvećih pitanja našeg doba, preplitanje društvenih mreža i mentalnog zdravlja djece," rekla je Inman Grant.
Pojedini zaposleni u tehničkim kompanijama koji rade na sprovođenju zakona kažu da je već bio skoro kraj godine, a oni su i dalje čekali da vlada definiše mjerilo po kome će biti procjenjivani.
Sa svoje strane, Meta je već investirala u razvojne tehnologije kako bi utvrdila uzrast korisnika i kreirala odvojene naloge sa zaštitom za tinejdžere, izjavila je Džoana Stivens, portparolka majke-firme Instagrama i Fejsbuka.
Kritičari ovog zakona su istakli da ima brojne nedostatke. Na primjer, ne bavi se sadržajem kojem djeca mogu pristupiti, a da se ne moraju prijaviti na nalog; zakonom je definisano samo da maloljetnim korisnicima treba onemogućiti kreiranje naloga.
Aksel Bruns, profesor komunikacija i medija na Kvinslend univerzitetu tehnologije, rekao je da, time što od tehnoloških kompanija zahtijeva da pronađu način da drže djecu podalje (sa platformi) kroz neodređene mehanizme, umesto da od njih zahtijevaju bolju kontrolu štetnog sadržaja, vlada je izabrala da primijeni ono "biće kako bude".
"To je pomalo kao da kažete da hoćemo da imamo ovu magičnu tehnologiju, ako je vi ne osmislite, vi ste za to krivi", rekao je on. "Puste želje, u suštini."
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2025 The New York Times Company
