Tokom prvih dana tegoba preporučuje se lagana i lako svarljiva hrana koja neće dodatno opteretiti želudac i crijeva. Često se preporučuje tzv. BRAT dijeta, koja uključuje banane, rižu, pire od jabuka i tost, jer je siromašna mastima i vlaknima te pogodna za osjetljiv stomak. 

Osim toga, korisne su bistre supe od povrća ili piletine bez masnoće i začina, kuvana šargarepa ili tikvica, pire krompir bez dodataka, dvopek, obični krekeri, bijeli tostirani hljeb, pečena jabuka ili kompot, banane bogate kalijumom te biljni čajevi poput kamilice i nane.

Takođe, određene namirnice mogu dodatno iritirati probavni sistem i usporiti oporavak, pa se savjetuje izbjegavanje masne, pržene i teške hrane, jako začinjenih ili ljutih obroka, mlijeka i mliječnih proizvoda, posebno kod proliva, sirovog povrća i voća s visokim udjelom vlakana poput kupusa, brokolija ili grožđa, slatkiša, kolača i proizvoda s vještačkim zaslađivačima, kao i gaziranih napitaka, alkohola i kafe.

Hidratacija je posebno važna jer tijelo kod povraćanja i proljeva brzo gubi tečnost i elektrolite. Stoga je potrebno piti vodu u malim gutljajima tokom dana, biljne čajeve i oralne rehidratacijske rastvore dostupne u apotekama, dok se gazirani i zaslađeni napici trebaju izbjegavati. Ako nemate apetit, nije potrebno forsirati obroke, bolje je početi s manjim porcijama i jesti češće tokom dana. Hrana treba biti dobro kuvana i bez začina, a kako simptomi jenjavaju, postepeno se mogu uvoditi složeniji obroci.

Većina blagih stomačnih tegoba prolazi u roku od nekoliko dana uz odmor, pravilnu ishranu i dovoljan unos tečnosto. Međutim, stručnu pomoć treba potražiti ako se pojave visoka temperatura, proliv koji traje duže od tri dana, krv u stolici, jak bol u stomaku ili znakovi dehidracije poput suve kože, slabosti i tamnog urina.