Nastaje kada tjelesni sistemi, koji pomažu u kontrakciji mišića nisu u stanju pratiti ono što vašim mišićima treba. To uključuje nervi, vaskularni (krvne sudove), električni i energetski sistem.
Akutni (kratkoročni) uzroci mišićnog umora uključuju: neravnotežu elektrolita, vježbanje, mentalni umor i prekomjerno treniranje.
Elektroliti pomažu mišićima u funkcionisanju. Niski ili visoki nivoi minerala poput kalijuma, kalcijuma i magnezijuma mogu uzrokovati umor mišića.
Umor mišića je česta kratkoročna nuspojava vježbanja. Skloniji ste mu ako ste novi u vježbanju nakon neaktivnosti ili vježbanja nedavno povrijeđenog mišića.
Osjećaj mentalnog umora može smanjiti mišićnu izdržljivost i motivaciju za tjelesnu aktivnost, dok se umor mišića može nakupiti tokom više treninga ako ne date tijelu dovoljno vremena za oporavak između njih.
Umor mišića može biti i hronični. To je obično simptom stanja poput: artritisa, hronično zatajenja bubrega, hronično opstruktivne plućne bolesti, COVID-a 19, zatajenja srca, multiple skleroze, mišićne distrofije i sarkopenije.
Simptomi mišićnog umora mogu uključivati:
Krhkost uzrokovana mišićima koji stvaraju malu silu
Nedostatak energije tokom ili nakon treninga
Mišići koji se osjećaju mlohavo (s hroničnim mišićnim umorom)
Umor
Načini liječenja umora mišića
Odmor je jedan od najboljih načina za rješavanje kratkotrajnog umora mišića od intenzivnog treninga. Vašim mišićima treba vremena za oporavak od vježbanja. Dužina odmora ovisi o trajanju i intenzitetu vježbanja. Mišići se obično potpuno oporave unutar tri do pet dana.
