Sa tribine Svijet u 2025. godini - Kuda vodi ubrzanje istorije / - FOTO: M.G./DAN PORTAL
21/01/2025 u 16:27 h
Marija GogićMarija Gogić
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

(FOTO) Darmanović: Tramp ulazi u Bijelu kuću jači nego ranije; Lekić: Izlaz iz globalne krize može se pronaći kroz obnovu multilateralizma

Aktuelni sukobi u svijetu, inauguracija Donalda Trampa, kriza demokratije i izazovi demokratije teme su o kojima se govorilo na javnoj tribini „Svijet u 2025. godini - Kuda vodi ubrzanje istorije?“. Govornici su iz različite perspektive govorili o tome kako će se svjetski poredak razvijati u narednim godinama.

Predsjednik Centra za međunarodnu politiku, diplomatiju i evropske integracije, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka UCG Srđan Darmanović, govoreći o Trampovom povratku na vlast, kazao je da je on jedini američki predsjednik koji, uz kandidaturu za drugi mandat, nosi i teret sudskih procesa.

Prema riječima Darmanovića, u Bijelu kuću ulazi znatno jači nego što je bio 2017. godine.

- Svoje biračko tijelo je uspio da ubijedi da nije prijetnja za demokratiju. Uspostavio je kontrolu nad Republikanskom partijom kakva se ne pamti u posljednje vrijeme. Ulazi pun samopouzdanja i okružen potpunim lojalistima, za razliku od prvog mandata - kazao je Darmanović.

image

Sa tribine Svijet u 2025. godini - Kuda vodi ubrzanje istorije

- FOTO: M.G./DAN PORTAL

Ono što zabrinjava je, smatra Darmanović, i što su ovoga puta Ilon Mask, Džef Bezos i Mark Zakerberg dobili značajna mjesta u prvim redovima.

- Tramp je uspio da učvrsti podršku određenih moćnih krugova, uključujući vlasnike velikih tehnoloških platformi, koji, iako ne javno, indirektno utiču na oblikovanje javnog mnjenja putem kontrole digitalnih kanala komunikacije - ukazao je Darmanović.

Kazao da će se Tramp suočiti sa dvije krize, a to je rusko-ukrajinski rat i bliskoistočna kriza.

- Što se tiče ukrajinske krize, Trampov potencijalni drugi mandat mogao bi donijeti sporazume bazirane na snazi, ali ne nužno u korist pune suverenosti Ukrajine. Njegov odnos prema Rusiji i Putinu ukazuje na mogućnost daljeg redefinisanja pozicije SAD u tim sukobima - smatra profesor Darmanović.

- Jedna od njegovih želja je da dobije Nobelovu nagradu za mir - moraće da se suoči sa tim da Putin ne želi mir - kaže Darmanović.

Volker: Tramp odlučan da okonča rat u Ukrajini

Tramp na preuzimanju dužnosti obećao da će biti mirotvorac

On je rekao da Trampov pristup u međunarodnoj politici pokazuje snažnu tranziciju od multilateralizma ka nacionalnom interesu, uz oslanjanje na transakcionalni pristup međunarodnim sporazumima.

- Njegova sklonost ka autokratama i nepoštovanje tradicionalnih međunarodnih normi mogu značajno redefinisati globalni poredak -  smatra on.

Istakao je i spoljnopolitičko pitanje, a to je uticaj Kine u svijetu, koju Tramp doživljava kao konkurenciju.

image

Sa tribine Svijet u 2025. godini - Kuda vodi ubrzanje istorije

- FOTO: M.G./DAN PORTAL

- Međunarodni odnosi funkcionišu na tri ključna principa: nacionalni interesi, odnos snaga i pravila. Trenutno su pravila u sjeni moćnijih, pri čemu svijet sve više funkcioniše po principu: ko je jači, taj odlučuje -  kazao je predsjednik Centra za međunarodnu politiku, diplomatiju i evropske integracije Miodrag Lekić.

- Izlaz iz trenutne globalne krize može se pronaći kroz obnovu multilateralizma, ali u reformisanom obliku, jer su institucije poput Ujedinjenih nacija zastarjele i neodgovarajuće za današnji svijet - ocijenio je on.

Globalni mir i stabilnost, smatra on, zavise od spremnosti velikih sila da preuzmu odgovornost za svoje postupke i da započnu dijalog umjesto da se oslanjaju na apsolutnu moć.

- U savremenim geopolitičkim okolnostima, Evropa djeluje kao veliki gubitnik zbog nedostatka jedinstva i snažnog političkog prisustva na međunarodnoj sceni. Iako trenutni međunarodni poredak izgleda pesimistično, postoji mogućnost resetovanja velikih sila kroz pragmatične sporazume, poput Helsinškog sporazuma iz 1975. godine, koji su postavili temelje evropske bezbjednosti - zaključio je Lekić.

Lekić je, komentarišući rusko-ukrajinski rat i krizu na Bliskom istoku, kazao da se dešava opasna relativizacija nečega što je nekad bilo aksiom - a to su granice koje se prelaze.

- Ne radi se o tome koliko će Rusija osvojiti, iako sporo napreduje. Pitanje nije osvajanje teritorije, već zbog čega je rat počeo. Vojne pobjede nema, potrebno je naći mirovni dogovor - smatra Lekić.

Saradnik u istraživanju na Institutu za napredne studije UCG Feđa Pavlović smatra da trendovi u domenu političkog diskursa govore u prilog tezi da se na početku 2025. godine svijet nalazi usred jednog novog Hladnog rata.

- Rata u kome Rusija više nije ključni antagonista već je, po svim parametrima ekonomske snage, predodređena za onu ulogu koju je u prošlom Hladnom ratu igrala Kina spram Sovjetskog Saveza. Dakle, za predsjednika SAD Donalda Trampa, koji pored agresivnog antikineskog stanovišta, izgleda savršeno jasno novom - svom pristupu rješavanju situacije u Ukrajini pokazuje svijest o potrebi da se spriječi približavanje Rusije Kini -  kazao je Pavlović.

On je u izlaganju pojasnio razliku između multilateralizma i multipolarnosti.

- Smatram da je korisno napraviti razliku između multilateralizima kao sistema, kao uređenja međunarodnih odnosa, u kome se uvažava suverenit države, u kome je država glavni akter, a ne korporacija. Multipolarnost iz perspektive Putinove Rusije znači da se globalni imperijalni poredak rasparča u nekoliko. U kome se subjektivitet neće mnogo više cijeniti nego što se cijeni danas - kazao je Pavlović.

Pitanja koja su takođe otvorena tribini su: Može li reafirmacija multilateralizma, kroz ravnopravne uslove i zajedničku odgovornost, donijeti rješenja? Ili će svijet, kao mnogo puta u istoriji, ostati oslonjen na sporazume oblikovane snagom pobjednika? Poseban značaj ima i pitanje uloge Ujedinjenih nacija, koje su već duže vrijeme marginalizovane kao centralna multilateralna organizacija. Da li postoji mogućnost da trenutni sukobi, naročito oni u Ukrajini i na Bliskom istoku, označe prekretnicu ka novom međunarodnom poretku?​

Moderator događaja bio je Bojan Vukojičić, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
21. januar 2025 16:40