Relevantni komesari možda i nisu toliko spremni da prihvate Crnu Goru jer su mnoga obećanja već data drugim zemljama – između ostalog, Gruziji i Moldaviji.

Vladajuća koalicija vjeruje da Crna Gora može postati članica EU do 2028. godine. Najveći entuzijazam dijele zvaničnici PES-a, koji takođe smatraju da je moguće zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do 2026. godine i ostaviti naredne dvije godine (2026–2028) za zemlje članice EU da se dogovore o pristupanju Crne Gore i potom ratifikuju sporazum u svojim parlamentima. Ovaj entuzijazam dominira unutar PES-a i čini se da su članovi stranke spremni da učine sve što je potrebno kako bi postigli taj cilj.

Opozicija skeptična

Međutim, opozicione stranke ne vjeruju da će Crna Gora ući u EU do 2028. godine, pa stoga ne propuštaju priliku da istaknu neuspjehe vlasti. Još jedna mobilizirajuća i polarizujuća tačka mogla bi biti namjera buduće vlade da promijeni zakon o državljanstvu. Time bi se olakšao strogi crnogorski zakon o državljanstvu i omogućilo onima koji već žive u Crnoj Gori da ga dobiju.

Prema crnogorskim medijima, zakon bi to omogućio samo onim izbjeglicama koje su devedesetih godina došle u Crnu Goru iz Bosne i sa Kosova. No, posljedično, zakon bi bio primjenjiv na sve one koji sada dođu da žive i uspiju da ispune kriterijume. Opozicione stranke problematizuju ovu promjenu zakona o državljanstvu jer je većina tih izbjeglica etnički Srbi, a ne Albanci ili Bošnjaci. Međutim, Spajić je naveo da oni neće imati pravo glasa narednih 10 godina nakon sticanja državljanstva.

Promjene u zakonu o državljanstvu moraju se sprovoditi oprezno, poručuje crnogorska opozicija. Izbjeglice žive u Crnoj Gori više od 30 godina i već imaju porodice, ali ova mjera bi mogla otvoriti vrata hiljadama drugih stranih državljana.

Posjeta Ursule fon der Lajen

Ursula fon der Lajen boravila je 26. oktobra 2024. godine u posjeti Crnoj Gori, pri čemu je izjavila da „imate dobar razlog da budete ponosni na postignuto, možete zatvoriti četiri poglavlja do kraja godine. Impresionirana sam i brzinom i kvalitetom. Cijeli ovaj proces temelji se na mjerljivim pomacima, ali sigurna sam da ćete postići ciljeve.”

Spajić sa članovima COELE: EU spremna za nove članice – Crna Gora primjer za zemlje kandidate

Fon der Lajen je posjetila Crnu Goru i Zapadni Balkan kako bi obilježila početak svog novog mandata, ali i da inaugurira 380 miliona eura koje Crna Gora planira da dobije u pretpristupnom procesu. Prvi dio od 29 miliona eura postao je dostupan već do kraja prošle godine.

Ali postoji još jedan problem

Međutim, postoji još jedan zanemareni element koji igra veliku ulogu – francuski ustav, koji zahtijeva da nove članice EU moraju biti potvrđene ili na referendumu od strane francuskog naroda ili sa tri petine glasova u francuskom parlamentu. Trenutno se nijedna od tih opcija ne čini realnom.

Štaviše, Evropski parlament izabrao je novog izvjestioca za Crnu Goru, Marjana Šareca, bivšeg premijera Slovenije, koji je navodno blizak demokratama Alekse Bečića. Dosadašnji izvjestilac bio je Tonino Picula iz Hrvatske, koji je sada postao izvjestilac za Srbiju.

Evropski parlament inače ne zauzima posebno važno mjesto u svakodnevnoj crnogorskoj politici i javnosti. U centru pažnje je samo kada crnogorski političari citiraju poslanike Evropskog parlamenta kako bi pokazali da oni, odnosno njihov narativ, imaju podršku.

Uspon krajnje desničarskih stranaka u Evropskom parlamentu primijetili su i građani Crne Gore; međutim, smatra se da krajnje desničarske grupe nemaju previše prostora da budu donosioci odluka o novim članicama EU. Holandija i Francuska već dugo vremena nerado prihvataju ideju proširenja. Sada bi to moglo biti još problematičnije jer je i nova holandska vlada desničarska.

Do sada je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji igrao ključnu ulogu u podršci procesu pristupanja Crne Gore EU. Imenovanjem Marte Kos iz Slovenije na ovu poziciju, velika su očekivanja da će ona i dalje biti zagovornik napretka Crne Gore.

Promjena fokusa EU

Međutim, Zapadni Balkan bi mogao izgubiti zamah u svojim naporima za pristupanje EU zbog promjene fokusa. Očekuje se da će Kaja Kallas, nova visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, dati prioritet Ukrajini, Moldaviji i Gruziji — zemljama za koje je malo vjerovatno da će se uskoro pridružiti EU. S druge strane, Ursula fon der Lajen javno se snažno zalaže za integraciju Zapadnog Balkana u EU; ali, ona se takođe primarno zalaže za integraciju Ukrajine, i poznato je da se to neće dogoditi u narednim decenijama.

Pozitivan aspekt za Crnu Goru mogao bi biti razvoj događaja u Gruziji, gdje je stranka Gruzijski san odnijela pobjedu nakon koje je EU uglavnom zamrzla pregovore s tom državom. Paradoksalno, zbog toga bi se pažnja EU mogla više usmjeriti ka Zapadnom Balkanu i povećati šanse Crne Gore.