Dogovor... najčešće izgovorena, a pokazalo se kao najskuplja politička riječ u Crnoj Gori. Pogotovo od smjene trodecenijske vlasti na čelu sa Milom Đukanovićem, 30. avgusta 2020. godine. I umjesto da od tada sve bude lakše i bolje, kako se i obećavalo na sva zvona, bilo je sve komplikovanije. Cijela 2021. godina je bila povuci-potegni... Parlamentarna većina nikad nije bila na većoj distanci, korona se pokazala kao "mala maca" za "zaražene" politikom– kojoj god partiji pripadali.

Bilo je u ovoj godini svega, a najviše, kako se to najčešće moglo čuti pokušaja prevare birača i izborne volje naroda iskazane 30. avgusta 2020. Počela je 2021. privremenim finansiranjem, prelila se u razna uslovljavanja, bojkotovali su Parlament i vlast i opozicija, održani su izbori u pet opština Nikšiću, Herceg Novom, Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju, gotovo svakodnevno su se tražile smjene dostine ministara i to ne samo od strane opozicije već i od partija na vlasti, jedan nije preživio (ne)pravdu, budzet za 2021. je usvojen tek sredinom godine, a za narednu 2022 prije neki dan i to nevoljno, potezali su se i propadali mukotrpni i višemjesečni pregovori partija na vlasti najprije oko rekonstrukcije a onda i (ne)izbora nove Vlade...

Prvobitna postava Krivokapićeve vlade

-SRDJAN DJIDJO BOLJEVIC

Ni na sredini 2021. nije bilo ništa bolje, bojali su se sezoni, bojali za evropske integracije, bojali za državu vladavine prava i pravde pa ostali bez ministra pravde Vladimira Leposavića. Opozvan je na predlog onoga koji ga je i postavio na tu poziciju- premijera Zdravka Krivokapića. I tako je vlada, koju su mnogi zvali 12 apostola, ostala bez jednog člana, da bi krajem godine opozicija podnijela tri interpelacije za pretresanje politike Vlade iz oblasti vanjskih poslova, poljoprivrede i prosvjete a kojim se traži smjena resornih ministara Đorđa Radulovića, Aleksandra Stijovića i Vesne Bratić. I sve tri su izglasane dva dana pred kraj godine, ali i dalje ostaju na svojim pozicijama.... Jer tako se može. Godinu dana se birao i Tužilački savjet, da bi se tek dva dana pred kraj godine ipak izabrao. Da ne zaboravimo i popis, i on je "trebao biti u 2021. ili Vlade neće biti". Popisa nije bilo, Vlada je ostala, a do kad...

Ipak, nakon smjene DPS-a na državnom nivou, parlamentarna većina je vlast pridobila i u Nikšiću i Mojkovcu na lokalnim izborima u martu i decembru ove godine, dok je na izborima u Herceg Novom očuvala vlast. Mada, do kraja godine ni na Cetinju kao ni u Mojkovcu nije došlo do formiranja vlasti, iako su svi slali iste poruke- brzo ćemo se dogovoriti.

Na decembarskim izborima, na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici SDP, koga od početka godine predvodi Raško Konjević, zabilježio je znatan porast glasova u sve tri opštine. I dok je to za pojedine bilo iznenađujuće, za tu partiju je bilo očekivano.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković je za "Dan" ocjenila da je ta partija sa svoje strane učinila sve što je u njihovoj moću da pošalje poruke jačanja društvene i državne kohezije, zaštite interesa države Crne Gore i ekonomsko-socijalni napredak svakog građanina naše zemlje.

– I kroz pozivanje na građanski konsenzus oko evropske perspektive, i kroz desetine zakona kojim smo tražili niže akcize na gorivo, povećanje minimalne zarade, smanjenje poreskih opterećenja za privredu, očivanje državnih interesa u EPCG i Aerodromima, spašavanje Tare od potapanja. Bićemo sa našim građanima opet i uvijek, a satisfakciju nam predstavlja upravo snažan rast podrške našim idejama koji je zabilježen na lokalnim izborima prije mjesec dana. I upravo na toj nadi, nadi da će 2022 godina biti godina dogovora oko evropske, građanske i naprendne Crne Gore, želim da prebrodimo sve krize – i političku i ekonomsku i institucionalnu, ali najprije zdravstvenu, jer nam svima zajedno ljudski život mora biti najbitniji zadatak– navodi ona.

Kaže i da je ovu godinu, nažalost obilježilo urušavanje države ne skoro svim poljima koja su bitna za život naših građana.

– Vlada bez podrške u parlamentu, sa nesposobnim premijerom i ministrima koja je prekšila ogroman broj zakona i procedura i značajno urušila državne institucije. Obilježila je i strahovita ekonomska kriza, u kojoj je još 11.000 naših sugrađana ostalo bez posla, dok Vlada istrajava na visokim porezima, akzicama i drugim nametima koji opterećuu svakodnevni život građana i guše privredu. Na žalost, ostaće upamćena po daljim i dubljim podjelama. Po onom dimu nad Cetinjem 4-5 septembra. Po rastu napada na sve one koji drugačije misle, pripadnike manje brojnih naroda, žene, vunerabilne grupe… Na rast ksonofobije i mržnje među građanima, dominantno indukovane od strane ove vlasti i ove Vlade. Mislim da je za najveću brigu dalje produbljivanje jaza u politici, pa i u cijelom društvu. Jer to znači, da ćemo dobar dio narednog perioda potrošiti u prepucavanju sa sve udaljenijih obala. No opet se nadam, kako svaka proces rađa i neku suprotnu reakciju, da će i ovaj kod većine političkih aktera, a i dobrog dijela naroda, na vrijeme probuditi razumijevanje da ovako dalje. Upravo zato je potrebno iskoristiti ogromnu energiju naših sugrađana i naći i okupiti dovoljno snaga da preokrenu dešavanja u pozitivnom, konstruktivnom pravcu– poručuje Vuksanović Stanković.

I dok je kompletna opozicija, pa i veći dio vlasti bio protiv Krivokapićeve Vlade tokom. cijele godine, URA je jedina podržavala od prvog dana. Na Cetinju su im "prognozirali" propast, a oni su uspjeli i da ojačaju svoje biračko tijelo i izbore se za mandat više.

Za generalnog sekretara Građanskog pokreta URA Miletu Radovanića, događaj koji je definitivno obilježio godinu za nama jeste početak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Dok u narednoj godin, kako navodi fokus mora ostati na temama koje se tiču rješavanja svakodnevnih problema građana i povećanja njihovog standarda života.

– Ono što je najvažnije za crnogorsko društvo jeste da se konačno uhvatimo u koštac sa ovima problemom. Jasno je da sada ima političke volje i upravo to je nešto što treba da nas raduje. Novi sastav Tužilačkog savjeta biće veliki vjetar u jedra toj borbi i vjerujem da ćemo ovdje imati izvanredne rezultate, koji su izostajali prethodnih godina. Depolitizovano i profesionalno tužilaštvo je nasušno potrebno kako bi svi napori koji se ulažu dobili svoju konkretizaciju. Ovo je posebno važno i za integracioni proces i pregovaračka poglavlja 23 i 24, gdje se od Crne Gore očekuju konkretni, vidljivi i mjerljivi rezultati– kaže Radovanić.

Kako nastavlja, jedan od primjera beskompromisne borbe jeste stajanje na kraj nelegalnoj eksploataciji šljunka gdje je država pokazala snagu i odlučnost.

– Takođe, važan događaj je i usvajanje odluke o moratorijumu za dalju gradnju mHe i početak raskida postojećih ugovora. Moramo zaštiti naše rijeke i naša prirodna bogatstva i valorizovati ih na pravi način. Za dobrobit svih građana a da na prvom mjestu uvijek bude održivi razvoj i zaštita prirode. Događaj koji je definitivno najpozitivniji u prethodnoj godini jeste uvođenje dječijeg dodatka za djecu do šeste godine. Vlada i parlamentarna većina su uspjeli da svoj djeci vrate ono što im pripada i ono što nisu imali godinama. Upravo ovakve teme bi trebalo da budu u fokusu, jer na ovaj način pokazujemo da smo solidarni i država socijalne pravde. Naravno, pored dječijeg dodatka, od velike važnosti je bila i odluka o besplatnim udzbenicima. U narednoj godini fokus mora ostati na temama koje se tiču rješavanja svakodnevnih problema građana i povećanja njihovog standarda života. To je jedini način da unaprijedimo crnogorsko društvo, ne dozvolimo mladima da odlaze i da učinimo sve kako bi dostigli evropske standarde. Za to je neophodno više razumijevanja i dijaloga i to je nešto što naročito očekujem da bude bolje u 2022. godini – zaključio je Radovanić.

Manjine su se od formiranja Vlade osjećale izopšteno. Ipak, tokom 2021. je u Skupštini usvojena Rezplucija o Srebrenici, što je za manjinske partije bilo od suštinske važnosti, potom je izmjenom Skupštinskog poslovnika uveden i imenovan jedan potpredsjednik parlamenta iz reda manjina. I ove godine su se manjine držale starih koalicionih partnera sve do pred kraj godine kada su potpisali Memorandum o saradnji sa partijama na vlasti, a koji već u najavi dobija drugačije obrise.

Lider Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine i poslanik Ervin Ibrahimović ocjenio je za "Dan" da je 2021. bila godina političke, institucionalne i zdravstvene krize, a da od 2022. očekuje da će Crna Gora dobiti novu-proevropsku vladu.

– Za mene, kao predsjednika BS, gubitak našeg dugogodišnjeg lidera Rafeta Husovića je događaj po kome ću pamtiti ovu godinu. Otišao je čovjek koji je svojom mudrom politikom trasirao ispravan put za svoj narod i za državu Crnu Goru. Godina na izmaku ostaće upamćena i po velikoj borbi protiv koronavirusa, gdje su naši ljekari i medicinari požrtvovanošću još jednom pokazali humanost– kazao je Ibrahimović.

Ističe i da je na političkoj sceni, 2021. obilježila politička nestabilnost, koja se ogleda u tome da aktuelnu Vladu podržava samo jedan poslanik.

– Takođe, ono što je bilo veoma vidljivo jeste revanšistički odnos predstavnika vlasti prema pripadnicima bošnjačkog naroda. Imali smo na djelu "čišćenje" institucija od predstavnika manjinskih naroda i to je nešto što nije dobra vijest. Ipak, izdvojio bih i dva događaja za koja smatram da su dobar kapital na planu pomirenja. U junu je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. To je put ka pomirenju, put ka suočavanju s prošlošću, /što je dokaz evropskog kapaciteta.). Izuzetno sam zadovoljan kao predlagač tog teksta što je dvije trećine poslanika glasalo za daj dokument. Takođe, nedavno je potpisan i Memorandum o saradnji SNP-a, URA-e, CIVIS-a i manjinskih partija i to je jedan veliki iskorak u pravcu jačanja povjerenja i odnosa– navodi on.

Kako poručuje, očekuje da će Crna Gora tokom 2022. godine dobiti novu, proevropsku Vladu.

– To je jedini način da se kao društvo vratimo na kolosjeku evropskih integracija, koje su garancija poštovanja koncepta građanske, multietničke i antifašističke Crne Gore– zaključio je Ibrahimović.

Iz redova Demokratskog fronta (DF) su konstantno stizali oštri tonovi- kritike na račun Vlade. Posebno su glasni bili oko Temeljnog ugovora. Trojica lidera DF-a Andrija Mandić, Nebojša Medojević i Milan Knežević su bili među prvima koji su se odrekli Krivokapića, a koji im je bio prvi na listi. Razmjenjivali su sa predsjednikom Vlade teške riječi i uporno ponavljali da niti on niti Vlada koju predvode nemaju podršku onih koji su ga izavrali, te insistirali da u Skupštini, Krivokapić sam inicira pitanje povjerenja Vladi koju predvodi.

Prošlu godinu je, prema riječima poslanika DF-a Jovana Vučurovića obilježila pobjeda DF-a i koalicije Za budućnost Nikšića u Nikšiću, čime je DPS izgubio jedno od nekadašnjih uporišta, a uspjesi DF i naših partnera su se nastavili i u Herceg Novom i Mojkovcu.

– Ovi izbori su pokazali da DPS odlazi u prošlost, a da DF postaje dominantna politička struktura u Crnopj Gori. Takođe, ovu godinu ćemo pamtiti po krizi vlade i činjenici da ona već mjesecima funkcioniše bez podrške parlamentarne većine, što je vjerovatno nezabilježeno. Pokazalo se da je eksperiment sa ekspertskom vladom bio loš, a mi iz DF-a smo od početka upozoravali na to. Modeli koji su predlagani, poput rekonstrukcije i formiranja nove vlade, nijesu naišli na podršku i mi u sledeću godinu prenosimo ovu veliku krizu, ali ubijeđeni da će se ipak uskoro formirati vlada koja će biti izraz volje naroda sa izbora 30. avgusta– poručuje Vučurović.

Ono što je takođe obilježilo godinu za nama je, kaže on ustoličenje mitropolita Joanikija i vladike Metodija, ali i pokušaj državnog udara na Cetinju, kojim je rukovodio Milo Đukanović.

– Isto tako, pamtićemo usvajanje rezolucije o Srebrenici, čime se naš narod pokušao satanizovati i proglasiti genocidnim, što je teška laž i podvala– ocjenjuje Vučurović.

Ukazuje i da ono što je donosilo radost našem narodu i većem dijelu Crne Gore su novi uspjesi Novaka Đokovića, koji je postao i počasni građanin Nikšića. Nada se, ako zaključuje da će čovječanstvo u 2022. pobijediti pošast zvanu korona virus.

Najjača opoziciona partija - DPS je godinu počela sa bojkotom parlamenta, iako su aktuelnoj vlasti a nekadašnjoj opoziciji dugo zamjerali što bojkotuju rad u Skupštini. Opstrukcije su nastavljene od strane lidera partije i ujedno predsjednika države Mila Đukanovića koji je odbijanjem kohabitacije, a koja mora biti dvosmjerna, blokirao diplomatsku mrežu Crne Gore. Đukanovićeva šetnju Prijestonicom, prilikom ustoličenja Joanikija 5. septembra mnogi su tumačili pobjedom, a dobar dio javnosti porazom. Sve je kulminiralo podizanjem optužnog predloga protiv Đukanovićevog koordinatora za Zetu Veselina Veljovića. Ni to nije sve, DPS je u skupštinsku proceduru predao i inicijativu o izglasavanju nepovjerenja aktuelnoj Vladi, ali je na dan kada se našla na dnevnom redu – povučena. Do tada su tvrdili da imaju "keca u rukavu" iliti "dzokera" u vlasti za izglasavanje nepovjerenja, ali se ispostavilo da ga ipak nemaju. Za narednu godinu najavljuju Kongres partije, kao i neposredan izbor lidera stranke, dok za skoro 15 izbornih procesa uključujući i izbore u Glavnom gradu predviđaju pobjedu. DPS je i na poslednjim lokalnim izborima 5. decembra u tri opštine uporno isticao da su pobjedili iako

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić, navodi da su stalni sukobi na relaciji Vlada - parlamentarna većina ali i sukobi unitar parlamentarne većine obilježili su godinu na izmaku. On podsjeća da je budzet usvojen tek krajem jula, a da jedio parlamentarne većine mjesecima bojkotovao rad Parlamenta, što je kako kaže dosad bilo svojstveno opoziciji, ne i partijama vlasti.

– Ne treba zaboraviti da su premijer i Vlada pokazali raskošan talenat svoje nesposobnosti od gašenja Montenegroerlajnsa do osnivnjja nove avio kompanije koja je do sada koštala više od 30 miliona iako je ministar finansija najavio da će kostati nula eura. Katastrofalni rezultati u poljoprivredi, neslavni rekordi po broju oboljelih i preminulih od Covid-a, politička čistka direktora osnovnih i srednjih škola, nepotizam nove vlasti, zapošljavanje braće i sestara, bliže i dalje rodbine, kumova,.. i kao posledicu izuzetno loši rezultati i veliki minusi svih državnih kompanija – ističe Sekulić.

Sama cinjenica da je parlament pokrenuo interpelaciju za tri člana Vlade govori sama za sebe.

– Sve svoje katastrofalne rezultate Vlada je pokušala da opravda navodno lošim rezultatima prethodne vlasti. Ali, priča o praznoj kasi je pala u vodu kada je završni račun od prošle godine pokazao da je nova vlast zatekla više od sto miliona depozita ali im to nije smetalo da nas dodatno zaduže 750 miliona. Takođe, broj zaraženih i preminulih je sada dvostruko veći i pored postojanja vakcine. Standard građana je takođe puno lošiji a broj nezaposlenih je porastao za deset hiljada. Izvještaj Evropske komisije je potvrdio ono što smo svi znali - ova Vlada nema ni snage ni političke volje da nastavi evropske integracije. Vjerujem, ipak, da ćemo veoma brzo imati razrješenje ove agonije koja predugo traje. Ostaje samo pitanje da li će se to desiti kroz "prekompoziciju" vlasti ili na novim parlamentarnim izborima– zaključuje Sekulić.

I šta posle svega poželjeti u ovoj 2022. osim podjetiti na onu staru, dobru Dogovor kuću gradi.