Poslanik SD-a Boris Mugoša je na Tviteru komentarisao političku situaciju u Crnoj Gori, godinu dana nakon parlamentarnih izbora.

-Kratak osvrt na sumornu političku realnost u Crnoj Gori, godinu dana nakon parlamentarnih izbora. Čudo neviđeno- naveo je Mugoša.

On je naglasio da u Crnoj Gori ne postoji politička stabilnost, što je jedna od ključnih pretpostavki demokratskog i ekonomskog razvoja.

Foto: Tviter

-Imamo Vladu koja nema podršku u Parlamentu, odnosno ima podršku 14 od 81 poslanika. Imamo konstantna prepucavanja i medjusobna optuživanja za sve i svašta izmedju koalicionih partnera na vlasti. Imamo premijera koji drži lekcije o (ne)moralu i političkom licemjerstvu parlamentarnoj većini i većinu u parlamentarnoj većini koja premijera “čašćava” sa svakakvim epitetima. Imamo Parlament u kojem većina u većini bojkotuje plenarna zasijedanja i najavljuje proteste protiv Vlade za koju je glasala u tom Parlamentu”-ukazuje Mugoša.

Dodao je da “zbog ucjenjivanja i trvenja u vladajućoj koaliciji budzet je kasnio pola godine zbog čega su ispaštali brojni segmenti sistema (poljoprivreda, privreda, policija…), stali brojni postojeći infrastrukturni i razvojni projekti iz oblasti obrazovanja, zdravstva, turizma i sl.”.

On navodi i da zbog istih tih zategnutih koalicionih odnosa imamo i krnji sastav Tužilačkog savjeta, dok u suštinskom smislu još nije počeo konkretan i cjelovit dijalog oko izbora VDT-a, sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta i reforme izbornog zakonodavstva gdje je potrebna 2/3 i 3/5 većina u Parlamentu.

Osvrnuo se i na sporazum nosioca tri liste koje su na izborima osvojile većinu.

-Istorijski sporazum Krivokapić-Bečić-Abazović je brzo nakon njegovog potpisivanja postao mrtvo slovo na papiru, jer su pogaženi principi navedeni u istom a to je “da nova demokratska vlast neće sprovoditi revanšizam po političkom ili bilo kom drugom osnovu. Javnost svjedoči navedenom revanšizmu i po širini, visini i dubini- smatra Mugoša.

Poslanik SD-a dalje ukazuje da je i stavka u sporazumu da će “nova demokratska vlast sve zakone donositi i revidirati u skladu sa evropskim standardima” u praksi rezultirala upravo donošenjem i revidiranjem sistemskih zakona koji nisu upodobljeni evropskim standardima; koji su koncipirani bez održavanja javnih rasprava; koji u normativnom smislu predstavljaju mnogo koraka unazad i koji su poslužili za klasičnirevanšizam (o državnim službenicima i namještenicima, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj i dječjij zaštiti, državnom tužilaštvu i dr.).