Perspektiva Zapadnog Balkana mora biti usmjerena na maksimalnu saradnju i partnerstvo svih država regiona, kazao je bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.
Kako je saopšteno iz Vujanovićeve kancelarije, on je učestvovao na Global Baku Forumu, u organizaciji Nizami Gandzavi internacionalnog centra iz Azerbejdzana i govorio na panelu posvećenom ZB.
Navodi se da je panel moderirao raniji predsjednik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdzija, a učestvovali su i raniji predsjednici Bugarske Petar Stojanov, Srbije Boris Tadić, Hrvatske Ivo Josipović, bivši predsjednik Vlade Češke Jan Fišer i predsjednica Nacionalnog komiteta za američku vanjsku politiku Suzan Eliot.
- Vujanović je, govoreći o perspektivi Zapadnog Balkana, istakao da ona mora biti usmjerena na maksimalnu saradnju i partnerstvo svih zemalja regiona- kaže se u saopštenju.
Prema njegovim riječima, dva ključna uslova uslova za to su prihvatanje različitog doživljaja prošlosti uz suživot različitosti kao preduslova za pomirenje i prihvatanje već ustanovljenih granica između država Zapadnog Balkana.
Vujanović je naveo da svaka država različito doživljava prošlost i tumači je u svoju korist. Kako je kazao, treba živjeti u suživotu tih razlika koje ne smiju da sprečavaju saradnju.
On je istakao da postojeće državne granice ne treba mjenjati i da su namjere promjene granica bile uzrok svih ratova na Balkanu u prošlom vijeku.
- Primjer rješavanja osjetljivog pitanja granica su sporazumi o granici koje je Crna Gora potpisala sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom- rekao je Vujanović.
Vujanović je, kao najveći izazov na regionalnom planu, istakao pitanje odnosa Srbije i Kosova, koje može biti riješeno jedino posredstvom dijaloga i uključivanjem međunarodne zajednice.
Rješavanje tog pitanja, prema njegovim riječima, mora biti potreba i interes građana i ekonomija Srbije i Kosova, koji moraju uspostaviti saradnju bez obzira na komplikovano pitanje obostranog priznanja. Vujanović je naveo da je najbolji model za uspostavljanje saradnje na Zapadnom Balkanu poštovanje prethodno postignutih dogovora Zapadnog Balkana i Evropske unije.
On je istakao značaj deklaracija i strategija iz 2018. i prošle godine, koje su usvojene u Sofiji na samitima EU-Zapadni Balkan u okviru Berlinskog procesa.
Vujanović je ocijenio da je značajna inicijativa Otvorenog Balkana o saradnji Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da bi ona morala uključiti i Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu i svoje aktivnosti sprovoditi kroz već uspostavljene mehanizme saradnje.
- Ideja stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana optimalna je za saradnju u oblasti ekonomije, ali ne može biti koordinirana od pojedinih država kroz organe koje bi one formirale, već mora biti koordinisana iz Savjeta za regionalnu saradnju Procesa saradnje Jugoistočne Evrope i CEFTA inicijativu- kaže se u saopštenju.
Ističe se da se samo koordinacijom kroz te regionalne inicijative eliminiše rizik dominacije odlučivanja pojedinih država.
