Analiza koju je objavio "Breakthrough National Centre for Climate Restoration, think-tank" iz Melburna, opisuje klimatske promjene kao "kratkoročno do srednjoročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji" i postavlja vjerovatan scenario gdje ćemo završiti u sljedećih 30 godina ako se ništa ne promijeni, piše portal "Vice".
U analizi se tvrdi da su potencijalni "ekstremno ozbiljni ishodi" prijetnji vezanih za klimu često daleko vjerovatniji nego što se uobičajeno pretpostavlja, ali ih je gotovo nemoguće kvantifikovati zato što su "izvan ljudskih iskustava u posljednjih hiljadu godina". U našoj trenutnoj putanji, upozorava izvještaj, "planetarni i ljudski sistemi dostižu tačku bez povratka do sredine vijeka, u kojoj perspektiva uglavnom nenastanjive Zemlje dovodi do sloma nacija i međunarodnog poretka".
Jedini način da se izbjegnu rizici od ovog scenarija je ono što izvještaj opisuje kao "nešto slično hitnoj mobilizaciji za Drugi svjetski rat", ali ovaj put usredsređeno na ubrzano stvaranje industrijskog sistema s nultom emisijom i ponovno stvaranje sigurne klime.
Scenario upozorava da će naše trenutno kretanje vjerovatno prouzrokovati najmanje tri stepena Celzijusa globalnog zagrijavanja, što može pokrenuti povratne veze koje će još više pojačati zagrijavanje. To bi potaklo ubrzani kolaps ključnih ekosistema, "uključujući sistem koralnih grebena, amazonske prašume i Arktik".
Posljedice bi bile strašne. Otprilike milijardu ljudi moralo bi da se iseli zbog nepodnošljivih životnih uslova, a još dvije milijarde suočile bi se s manjkom vode. Poljoprivreda bi propala u suptropskim područjima, a proizvodnja hrane dramatično bi bila poremećena u cijelom svijetu. Interna kohezija nacionalnih država poput Kine i SAD-a bila bi narušena.
"Čak i uz zagrijavanje od dva stepena Celzijusa, više od milijardu ljudi vjerovatno bi moralo da se preseli, a u najgorim scenarijima razmjera razaranja prelazi našu sposobnost procjene. Velika je vjerovatnoća da bi ljudska civilizacija došla do svog kraja", piše u izvještaju.
Autori izvještaja su Dejvid Sprat, "Breakthroughov" istraživački direktor, i Jan Danlop, bivši viši direktor "Royal Dutch Shella" koji je prije toga predsjedavao Australijskom asocijacijom za ugljen. U kratkom predgovoru penzionisani admiral Kris Beri, načelnik australijskih odbrambenih snaga od 1998. do 2002. i bivši zamjenik zapovjednika australijske mornarice, hvali ovaj dokument zato što pruža "ogoljenu i nelakiranu istinu o situaciji u kojoj se nalazi naša planeta i ljudi te daje uznemirujuću sliku o realnoj mogućnosti da je ljudski život na Zemlji na putu prema izumiranju, i to na najstrašniji način".
Beri danas radi na Institutu za klimatske promjene pri Australijskom nacionalnom univerzitetu u Kanberi.
