Ljekari, predstavnici zaposlenih i nevladinog sektora ističu da je 5.160.000 eura na računu Vlade, koje su građani i privredna društva donirali kada je izbila epidemija, i dalje neupotrijebljeno iako se pacijenti sve češće žale na pokvarane medicinske aparate, ali i na nestašice ljekova i drugih medicinskih sredstava.
Sagovornici "Dana" podsjećaju da je Državna revizorska institicija (DRI) utvrdila da veći dio novca u iznosu od 5.160.000 eura koji je doniran za zdravstvo, na računu koji je 2020. godine otvorilo bivše Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), nije adekvatno iskorišćen i da nije poznato koja institucija je nadležna za njegovu upotrebu.
Već nekoliko sedmica imamo situaciju da se pacijenti žale da su u kvaru medicinski aparati – prošle sedmice CT simulator za pripremu za zračenje oboljelih od raka (skener) dok dvije sedmice takođe nije bio u funkciji skener u bolnici u Beranama.
Kako navode ljekari, u ustanovama u primorskoj regiji još nije moguće obaviti koronografiju jer u bolnicama nema magnetne rezonance.
DRI je revizijom utvrdila da upravljanje sredstvima donacija za suzbijanje epidemije nije bilo u dovoljnoj mjeri efikasno, a još nije utvrđeno za šta je namijenjeno 5,16 miliona eura i koji državni organ je odgovoran za upravljanje tim novcem.
– Od ukupno prikupljenih sredstava donacija utrošena su dva miliona ili 24 odsto. Preostala sredstva donacija u iznosu od 1,07 miliona nalaze se na računima opštih bolnica Berane, Nikšić i Bar, a 5,16 miliona na računu Vlade kod Crnogorske komercijalne banke. Nije u svim slučajevima obezbijeđeno da se odluke donose na osnovu jasno utvrđenih i dokumentovanih prioriteta i procjena. Nije obezbijeđen odgovarajući mehanizam nadzora sprovođenja odluka, što je u pojedinim slučajevima uticalo na efikasnost realizacije sredstava – navodi se u izvještaju DRI.
Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i kardiohirurg Srđan Pavićević kazao je za "Dan" da novac koji je neko donirao nije kvalitetno iskorišćen i da se ne zna za koje namjene je planiran.
– Treba detaljno utvrditi šta je najsvrsishodnije i gdje ga treba iskoristiti novac koji je na računu. DRI je ustanovila da je novac na računu, ali da nije iskorišćen. Potrebno je uložiti sredstva u segmente koji to zahtijevaju i obavijestiti donatore šta je urađeno. Jasno je da imamo nedostatke u zdravstvenom sistemu i imamo gdje da ih utrošimo. Nije dobro da se novac troši bez plana jer su građani donirali sredstva kako bi pomogli u borbi protiv epidemije. Imamo, znači, mrtav kapital, znamo koliko je novca u pitanju i on ne treba da se usmjerava bez potpune analize gdje je najpotrebniji. Mi ćemo čim se stvore uslovi pozvati čelnike zdravstvenih institucija i od novog ministra zdravlja nakon formiranja vlade tražiti odgovor kako da se novac pravilno utroši – kaže Pavićević.
Predsjednica Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić kazala je za "Dan" da fale medicinski aparati u bolnicama na jugu i da bi trebalo obezbijediti nabavku magnetne rezonance.
– Trebalo bi razmisliti da se na jugu obezbijedi magnetna rezonanca kako bi građani u tom dijelu mogli da imaju mogućnost liječenja nakon koronografije srca. Pod hitno treba nabaviti taj aparat. Treba vidjeti gdje se novac može najbolje upotrijebiti i mora biti transparentno i vidno ko raspolaže sredstvima od donacija. Tako bi se odagnale sumnje da sredstva nijesu adekvatno raspoređena ili da nijesu usmjeravana kako treba. U vrijeme kovid pandemije bila je veća potrošnja skenera, ultrazvuka i rendgen aparata, zbog čega imamo i veću podložnost kvarenju. Pravilo je da se poslije više godina servisiraju ili nabavljaju novi aparati. Zdravstvena politika je dosad bila takva da se više ulagalo u Klinički centar, a južni i centralni dio su dobijali takve uređaje samo ako se desi iznenadni kvar. Na sjeveru je nabavljena magnetna rezonanca koja treba da počne sa radom, očekujemo da to pitanje bude riješeno i u južnom dijelu države – istakla je Krivokapićeva.
Program menadzerka u CAZAS-u Sanja Šišović ističe za "Dan" mjesecima unazad u javnosti možemo čuti informacije u vezi sa kvarovima na aparatima, nestašici određenih ljekova kao i kašnjenja u pristupu određenim metodama liječenja.
– Kada je u pitanju novac koji su donirali građani, a koji je ostao neiskorišćen sasvim je legitimno da isti ti građani i građanke koji su donirali i postave pitanje gdje će i na koji način novac biti usmjeren. Bilo je očekivano da se definiše mehanizam trošenja tog novca kao i da se postave prioriteti u odnosu na usmjeravanje istog. Novac je doniran u jeku kovid-19 pandemije za uspješniji odgovor na istu, a ukoliko nije bio potreban, pa je neiskorišćen, sasvim je očekivano da se on preusmjeri na unapređenje zdravstvene zaštite na svim nivoima, naročito zato što će vjerovatno sva ostala stanja i bolesti koja nijesu kovid-19 u narednom periodu značajno opteretiti zdravstveni sistem. CAZAS-u se pacijenti redovno javljaju sa molbama za savjet i pravnu podršku upravo u ovakvim situacijama kao i situacijama kada nedostaju ljekovi, termini za specijaliste i slično – pojasnila je Šišovićeva.
