Piše: Evgenii Ledenev
Najavljene izmjene Zakona o strancima mogle bi izazvati pad BDP-a do 35 odsto, zatvaranje 16.000 firmi i gubitak hiljada radnih mjesta. Dok se u javnosti stvara slika o "bogatim jahtašima" ili isključivo turskim investitorima, realnost je drugačija: riječ je o Rusima, Ukrajincima, Srbima i Evropljanima koji su u Crnoj Gori pronašli dom, a sada im prijeti deportacija.
Kada se u podgoričkim kuloarima ili skupštinskim klupama govori o strancima, često se barata stereotipima. Međutim, dubinska analiza i anketa sprovedena među gotovo 500 rezidenata pokazuju alarmantnu sliku: predložene izmjene Zakona o strancima, posebno u dijelu koji se odnosi na retroaktivnu primjenu imovinskog cenzusa i obavezno zapošljavanje domaćeg stanovništva, mogle bi izazvati ekonomski krah neviđenih razmjera.
Matematika katastrofe: Nemoguća misija za mikro-biznise
Prema dostupnim podacima, stranci u Crnu Goru unose između 920 miliona i 1,3 milijarde eura godišnje, što čini i do 17 odsto nacionalnog BDP-a. Najavljeni zakon, koji predviđa da svaka firma u vlasništvu stranca mora zaposliti dvoje crnogorskih državljana, matematički je neodrživ.
U Crnoj Gori je aktivno preko 31.000 firmi u stranom vlasništvu. Ako bi svaka od njih morala da zaposli dvoje ljudi, bilo bi potrebno preko 60.000 radnika. Na birou rada trenutno ima oko 35.600 ljudi, od kojih je realno zapošljivo svega trećina zbog strukturnih problema i geografske nepoklapanosti. Dakle, čak i da stranci žele da zaposle domaće radnike – njih fizički nema dovoljno.
Posljedica? Masovno zatvaranje firmi. Analiza procjenjuje da bi se moglo zatvoriti oko 16.000 preduzeća, što bi direktno i indirektno ugrozilo egzistenciju hiljada crnogorskih porodica koje žive od izdavanja stanova, prodaje usluga i turizma.
Ko su zapravo ti ljudi? Nisu to samo "bogati Turci"
Postoji opasna zabluda da su stranci u Crnoj Gori mahom investitori iz Turske koji kupuju nekretnine za pasoše. Anketa sprovedena u zajednici stranih rezidenata otkriva sasvim drugačiji profil.
Većinu čine Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi, ali i ljudi iz regiona i EU, koji su u Crnu Goru došli tražeći mir, sigurnost i bratski narod.
"Došli smo ovdje jer su nam kulture bliske, a narod bratski. Prodali smo jedini stan u Rusiji da bismo kupili nekretninu ovdje i legalno živjeli. Ako nam sada kažu da naša kuća od 100.000 eura nije dovoljna i da nam treba 200.000, mi postajemo beskućnici. Nemamo gdje da se vratimo," navodi se u jednom od komentara iz ankete.
Prosječan stranac u Crnoj Gori nije tajkun. To je IT stručnjak, frilenser ili mali preduzetnik koji radi sam (u svojoj DOO firmi) i ne treba mu dodatno osoblje. On godišnje u crnogorsku ekonomiju "upumpa" oko 25.000 do 35.000 eura kroz potrošnju – plaćanje kirije, hrane, goriva, vrtića i usluga.
Udar na porodice i djecu
Ono što zakonodavci zaboravljaju jeste ljudska dimenzija. Ovi ljudi nisu samo poreski obveznici; oni su naše komšije. Njihova djeca idu u crnogorske škole, govore jezik često bolje od roditelja i treniraju u lokalnim klubovima.
"Moja djeca predstavljaju Crnu Goru na sportskim takmičenjima. Ovdje im je dom. Uče školu na crnogorskom. Zakon koji nas tjera jer ne možemo da zaposlimo dva radnika u firmi koja se bavi onlajn konsaltingom je presuda našoj porodici," piše u izvještaju ankete.
Stranci su aktivni i u društvenom životu – čiste plaže, pomažu azilima za životinje i učestvuju u humanitarnim akcijama, često više nego lokalno stanovništvo. Tretirati ih kao "bankomat" koji se može isključiti kad se promijene pravila igre nije samo ekonomski pogubno, već i moralno upitno.
Retroaktivnost – smrt za investicije
Najsporniji dio najavljenog zakona je retroaktivnost. Ljudi koji su kupili nekretnine ili otvorili firme po važećim zakonima, sada bi mogli biti protjerani jer se pravila mijenjaju "unazad". To je praksa koju ne poznaje moderno evropsko pravo.
Kada su Španija, Portugal i Grčka mijenjale svoje programe za strance, one su štitile stečena prava onih koji su već u zemlji. Crna Gora, ako usvoji ovakav zakon, šalje poruku svijetu:"Vaša imovina i prava ovdje nisu sigurni". To je reputacioni udarac od kojeg se država neće oporaviti deceniju.
Glas naroda: "Ostaćemo samo ako budemo morali, ali većina pakuje kofere"
Rezultati ankete su neumoljivi: preko 53 odsto ispitanih stranaca izjavilo je da će sigurno ili vjerovatno napustiti Crnu Goru ako se zakon usvoji u ovom obliku. To nije blef. Ljudi koji rade onlajn mogu svoj laptop i kapital prenijeti u Srbiju, Albaniju ili Španiju za jedan dan.
Ali šta ostaje nama? Ostaju prazni stanovi čija će cijena drastično pasti, što će gurnuti u problem hiljade crnogorskih porodica koje imaju stambene kredite. Ostaju zatvoreni butici, frizerski saloni i restorani koji su živjeli od platežne moći tih stranaca. Ostaje rupa u budžetu koja se mjeri stotinama miliona eura.
Stranci u Crnoj Gori nisu neprijatelji. To su ljudi koji su svjesno izabrali Crnu Goru za život, bježeći od geopolitičkih potresa, vjerujući u crnogorsko "čojstvo i junaštvo". Novi zakon prijeti da to povjerenje trajno uništi, a ceh će, na kraju, platiti građani Crne Gore kroz veće poreze, manju potrošnju i ekonomsku stagnaciju.
Pitanje za Vladu je jednostavno: Da li želimo uređenu državu po uzoru na EU koja poštuje stečena prava, ili želimo da preko noći protjeramo 50.000 ljudi koji hrane crnogorsku ekonomiju?
Izvori podataka: Monstat, Centralna banka Crne Gore, MMF, istraživanje zajednice stranih rezidenata
(Autor je stručnjak za unapređenje poslovanja)
Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"
