Najatraktivnija evrovizijska predstavnica Ana Đurić Konstrakta prvo je potvrđeno ime Si dens festivala na kojem će nastupiti 26. avgusta u Buljaricama. Prvi put je nastupila kao Konstrakta na festivalu Si star u Hrvatskoj, a krajem ljeta će to ponoviti i u Crnoj Gori na bratskom festivalu gdje će joj društvo praviti Dubioza kolektiv i Kaluš orkestar iz Ukrajine.

Iako je to sve potvrdila juče na presu umjetnica se nije umorila od novinara sa kojima je komunicirala fejs tu fejs, kako je kazala, jedino je vrućina bila iscrpljujuća. O svom zdarvlju i dalje brine u sopstvenoj režiji, ali je to u odnosu na pjesmu i njenu poruku puka slučajnost.

- Ako govorimo o pjesmi knjižicu nemam, to sa knjižicom je metafora, to je slučaj koji je rješiv i sasvim slučajan. U pjesmi je više metafora o nezaštićenosti - kaže Konstrakta.

Umjetnost gradnje i oblikovanja jeste negdje njena konstanta, bilo da se radi o tvrdim materijalima bilo da se radi o mekšim i suptilnijim, kao u pjesmi, ali...

- Arhitekturom se uopšte ne bavim. U jednom trenutku je to bio logičan izbor da bih se posvetila muzici i porodici, tako da je tu projektovanje otpalo iz slike i ne znam da li ću se vraćati u ovim godinama, to bi bio kao neki novi početak - objašnjava umjetnica.

Ipak je svjesna da je iskonstruisali dobar konceptualni muzuički pravac koji bi možda mogao zaživjeti kao jedinstven, a možda čak i kao autentični muzički žanr.

- Ne znam kako bih ga definisala, definitivno to što sam objavila kao Konstrakta ima neku povezujuću nit, ali ja ne znam kako bih to nazvala, niti to neko ima zasad namjeru. Možda "konstraktizam", ne znam. Vidjećemo, pokazaće vrijeme da li će to imati uticaja na neke druge i mlađe i da li će možda neki od pristupa prepoznati i primijeniti u svom stvaralaštvu - kaže Đurićeva.

Kako je priznala, nije mogla da zamisli da će se posebnost u pjesmi uopšte prepoznati kod nas, a kamoli u Evropi.

- Nisam to očekivala i zato sam tu Konstraktu uvijek doživljavala kao nešto paralelno i bočno u odnosu na Zemlju gruva. Zemlja gruva ima taj potencijal da komunicira šire i to se trenutno obrnulo, ali i dalje ja radim u studiju Gruvlenda. Sve je isto, sve postoji, samo što Konstrakta nosi malo drugačiji zvuk. U nekim pjesmama sam ja učestvovala i u stvaranju teksta i muzike i aranžmana tako da me dosta ima - otkriva Ana.

pres sea dance, konstrakta

-SRDJAN BOLJEVIC

Stvarajući triptih u kojem se našao i evrovizijski hit nije slutila svjetski prodor.

- Kad radiš pjesmu pa to neko čuje tu i tamo da svoj komentara ne očekuješ previše. Uglavnom su ljudi reagovali na "Mekano" povremeno na "In corporer sano". Ova je pjesma prijavljena jer tri minuta traje pa je zadovoljavala kriterijume izbora za Pesmu za Eurosong - objašnjava Konstrakta.

Ipak je donijela neobičnu slušanost, stavljena na listu neobičnih rekorda, a na samom Eurosongu nagrađena, dok kod nas nije dosad nije stiglo nijedno priznanje. Sem ako se nagradiom ne smatra uspjeh i slušanost. A može li se unovčiti uspjeh pjesme In corpore sano, Ana objašnjava:

- Ako pričamo o digiralu to ne znam to ćemo vidjeti u narednim izvještajima. Nemam to iskustvo, dosad smo objavljivali na kanalu Zemlje gruva i tu postoji nešto, ali to nije značajno. Postoje autorska prava i to nije loše, ali sada sa ovom količinom pregleda vidjećemo šta nas čeka. Što se tiče koncerata da, količina popularnosti te ipak gura u neku sledeću kategoriju, ali mi ne znamo koliko će to da traje, koliko će to kad podvučeš crtu da donese, ali možemo mi bez toga, a ako bude onda super - iskrena je Konstrakta.

Evrovizijska priča se vrti par mjeseci i umjetnica smatra da bi trebalo nastaviti dalje, jer ne preostaje dovoljno vremena za rad na novim pjesmama.

- Trenutno se stvari sve svodi na to, a zaista moj jedini cilj jeste da se rješavamo gdje treba, da se bavimo nastupima, a ovdje smo zaista sve rekli pa da idemo dalje - zaključuje umjetnica.