Manjinska vlada Rosena Željazkova preživjela je šest glasanja o nepovjerenju od kada je imenovana u januara da bi u četvrtak bila srušena glasanjem u Skupštini posle demonstracija desetine hiljada ljudi.

Predsjednik Radev se sprema da najprije pozove najveću poslaničku grupu, a ako to ne uspije druga po veličini grupa će dobiti priliku za formiranje vlade.

Ako svi pokušaji propadnu, što je vjerovatno, predsjednik će imenovati prelazni kabinet dok ne budu održani novi izbori za dva mjeseca.

Analitičari očekuju da će još jedni izbori, osmi od 2021. godine, vjerovatno dovesti do duboko rascjepkanog parlamenta i više političke nestabilnosti, dok se Bugarska sprema da 1. januara uvede valutu EU, euro, kao jedino sredstvo plaćanja, prenosi N1.

Strahovanja od inflaciji koja, su po izvještajima, podstaknuta ruskom kampanjom dezinformacija, smanjila su entuzijazam za prihvatanje eura u Bugarskoj koja je članica Evropske unije od 2007. godine.

U poslednjem pokušaju da blokira uvođenje eura, proruska partija Vazraždane tržila je u parlamentu jednogodišnje odlaganje, navodeći kao razlog kašnjenje državnog budžeta i političku nestabilnost.

Iako su male šanse za to odlaganje, takvi predlozi odražavaju tenzije koje će, kako se očekuje, jačati do narednih izbora na kojima bi mogao i da se promijeni prozapadni kurs Bugarske.

Pošto je neko vrijeme kritikovao prozapadnu vladu zbog podrške Ukrajini, analitičari očekuju da će pred parlamentarne izbore predsjednik, ljevičar Radev, formirati novu partiju.

S druge strane, "političke snage koje mogu da zaustave plan Kremlja da kontroliše Bugarsku su podijeljene još jednim velikim problemom u bugarskoj politici", konstatovao je politički analitičar Ognjen Minčev povodom svađa glavnih prozapadnih partija oko domaće politike.