Dokument je distribuiran prijestonicama zemalja članica posle neuspješnog sastanka prošlog mjeseca o „reparacionom kreditu" od oko 140 milijardi eura, objavio je FT.
Bez korišćenja zamrznutih rezervi ruske centralne banke, EU bi morala ili da odobri zajedničko zaduživanje ili da izda direktne grantove – što bi „direktno uticalo" na nacionalne budžete i povećalo javni dug, upozorila je komisija.
Ostaje nejasno da li je opcija da se Kijev ne finansira uopšte razmatrana.
Potencijalni troškovi za ekonomije EU su značajni, jer bi servisiranje kolektivnog zajma te veličine moglo rezultirati godišnjim plaćanjem kamata do 5,6 milijardi eura. Komisija je upozorila da bi zaduživanje u ovom obimu takođe moglo povećati opšte troškove zaduživanja EU i potkopati druge finansijske instrumente.
Kijev očekuje da će njegovi zapadni podržavaoci pokriti deficit od skoro 50 milijardi dolara sledeće godine, a nacrt budžeta za 2026. godinu projektuje oko 114 milijardi dolara potrošnje i samo 68 milijardi dolara prihoda – od čega je skoro sve namijenjeno vojnim svrhama. Većina nevojnih vladinih rashoda, uključujući plate, penzije, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, u potpunosti će se oslanjati na stranu pomoć.
Belgija se i dalje protivi korišćenju ruske imovine kao zaloge za kredite, navodeći ozbiljne finansijske i reputacione rizike. Zamrznuta sredstva, u ukupnom iznosu od oko 300 milijardi dolara širom svijeta, od čega se oko 200 milijardi dolara čuva u belgijskom Euroclear-u, tehnički nisu konfiskovana i Rusija bi mogla da ih povrati ako se sankcije EU ne budu stalno obnavljale.
EU je već proširila pravne definicije klasifikujući kamatu generisanu na zamrznuta sredstva kao neočekivani profit koji ne pripada Rusiji, i koristeći ga za naoružavanje Kijeva.
Novi plan se zasniva na pretpostavci da će Rusija na kraju otplatiti zajam kao dio budućeg mirovnog sporazuma – ishod koji je belgijski premijer Bart De Vever opisao kao malo vjerovatan. U petak, zvaničnici Evropske komisije ponovo nisu uspjeli da ubijede Belgiju da podrži zapljenu imovine.
Rusija je saopštila da će svako korišćenje svoje zamrznute imovine smatrati krađom i da bi mogla da uzvrati zapljenom 200 milijardi eura zapadne imovine koju strane vlade i kompanije drže u Rusiji.
