Sa promocije časopisa ”Glas Holmije” / - foto: M.N.
05/06/2022 u 13:06 h
Milovan NovovićMilovan Novović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Časopis "Glas Holmije" izraz mogućnosti kulturnih prilika vasojevićkog kraja

U bjelopoljskom "Srpskom klubu‘‘ predstavljen časopis "Glas Holmije‘‘ i knjiga "Vasojevićke brigade u balkanskim i Prvom svjetskom ratu ratu 1912-1918‘‘

Na promociji ,,Glasa Holmije'', u bjelopoljskom ,,Srpskom klubu'' o njegovom značaju je govorio Branislav Otašević, predsjednik Izdavačkog savjeta, koji rekaoda je prije deset godina izašao prvi broj časopisa koji je pokrenuo Goran Kiković, sa grupom entuzajista i rodoljuba, koji su se suprostavili antisrpskoj polititici vlade Mila Đukanovića.

- Hoću ovom prilikom u svojstvu predsjednika Izdavačkog savjeta da iskažem da sam zadovoljan uredničkim radom kolege Gorana Kikovića i sa misijom koju je ''Glas Holmije'' imao svih ovih deset godina i sa 53 broja koja su izašla do našeg prvog jubileja. Od početka sam imao stav da valja da podržimo časopis ''Glas Holmije'', kao izraz mogućnosti kulturnih prilika iz našega kraja, tako što ćemo ga čitati, kritikovati, ali i pohvaliti – ne treba da budemo kao oni koji sto godina strepe, da se neko njihov ne istakne. Očigledno da se nakon deceniju postojanja naš časopis istakao i da su ga prepoznali ne samo u našem kraju, već i u Crnoj Gori. Tako, uz dobru volju koju su pokazali oni koji su se okupili oko časopisa, da može izrasti do ovog nivoa kada su prilozi koji su objavljeni u našem časopisu proglašeni za najbolje u Crnoj Gori''.

image

Sa promocije časopisa "Glas Holmije"

- foto: M.N.

O knjizi ''Vasojevićke brigade u balkanskim i Prvom svjetskom ratu. 1912-1918.'' Otašević je kazao da je ,,pred nama rukopis Gorana Kikovića, profesora i istraživača prošlosti srpskoga naroda na gornjem toku Lima, ali i šire, koja svojim sadržajem plijeni pažnju ljubitelja istorijske riječi, ali i običnih čitalaca''. 

-Monografija je priređena sa imenima hiljade Vasojevića koja se prvi put javno objavljuju na jednom mjestu. Ova monografija daje informacije o svim poginulim i umrlim vojnicima iz doline Lima koje su svojim djelovanjem, ličnom hrabrošću i razboritošću dali svoje živote na dostojan način kako u borbi protiv Turaka za oslobođenje od viševjekovnog ropstva, tako i u borbi protiv austougarske okupacije. Ova vrijedna knjiga, plod dugogodišnjeg istraživanja i naučno-istoriografski zasnovana na dokumentima, pruža obilje podataka koji se prvi put objavljuju sažeto, tematski integrisani na jednom mjestu, što čitaocu omogućava lako poimanje istorijskih prilika i razumijevanje uloge istaknutih protagonista u njima.

Otašević dalje kaže da u ,,tematskoj razuđenosti štiva monografije nalazimo mnoge, prvi put pomenute i u istoriografiji nedovoljno obrađene ličnosti''.

- Kroz redove ove knjige provijava stav o vrijednostima u društvu uopšte. Vidi se s jedne strane napor, samoodricanje naših predaka u želji da dođu do slobode, skidanje jarma ropstva s vrata, patriotizam do neslućenih granica praćen samoodricanjem.Sâm autor je napisao više radova i knjiga na ovu temu koja su pozitivno ocijenjene od kritike i prihvaćene od čitalačkog auditorijuma. Prostor je vječiti okvir života, iako je u suštini beskonačan, kao što je i beskonačna ljudska misao. Goran Kiković u svom stvaralačkom postupku nastoji da ga upozna što je moguće svestranije i u korelaciji sa kvalitetom življenja čovjeka i ljudskim zajednica u njemu. Svoja viđenja iznosi u raznim prilikama i raznim povodima.

Knjiga nije mnogo obimna , ali po pitanjima koja su u njoj pokrenuta vrlo interesantna, pa dok se čita izaziva razmišljanja, komparacije pa i lična određenja. Ona je doprinos objektivnom tumačenju vremena u prošlosti i sadašnjosti, objektivna analiza o uzrocima i posljedicama događaja, čime pomaže razumijevanje istih.

Ideja da se pojavi ova knjiga došla je kao želja da se što više istorijskog materijala sabere i da se objavi istorijska slava srpske vojske koja je u vremenu Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata činila čuda od junaštva, a srpski narod se poslije 457 godina oslobodio turskog jarma i zuluma i isto tako junački dočekao austorougarskog okupatora.

Cilj pojavljivanja ove vrijedne monografije jeste da se velikim mozaikom događaja i ličnosti ostvari bogat saznajni i emotivni doživljaj koji je, donekle, i memoarskog karaktera, jer se u njoj nalaze imena poginulih i umrlih predaka i njihove biografije.

Knjiga oslikava dramu i slavu srpskog naroda i hronološki obuhvata tematski odabrane tekstove u kojima su dominantni etički elementi kao što su: humanizam, optimizam, epski mentalitet kao i intelektualni uspon koji služi za ponos rodu srpskome. Knjiga ima saznajno-naučni karakter, a osnovni njen motiv je doživljaj jednog herojskog vremena i njegovih glavnih aktera u dužem periodu. Autor odaje počast i divljenje pregaocima koji su u ratnim uslovima sačuvali od zaborava svoj ponos, jer treba zamisliti izgladnjelog ratnika koji sjedeći na snijegu albanskih gudura, ''rukom koju ne osjeća, bilježi svoj život''.

Čitajući ovu knjigu koja svojim naslovom govori da su preci i potomci povezani, jer bez saznanja o precima, koja nam autor znalački sjajno predstavlja, ne bismo znali za slavne epopeje: Vrtijeljke, Mokre, Šekulara, Police, Kaludre, Visitora, Grebana, Dečana, Bogićevice, Glasinca, Mlađa, Bregalnice, Skadra, Mojkovca... Ovom knjigom autor nas podsjeća da smo narod snažnog nadahnuća i moralnog nasleđa, sa velikim intelektualnim dometima, da smo hrabar narod koji živi i opstaje i u najtežim vremenima ropstva. Kroz obilje dokumenata knjiga nam daje sliku o tim burnim istorijskim događajima i za nju se može reći da je svojevrsni muzej Vasojevića, natopljen lirskom ljubavlju.

I ovom knjigom Goran Kiković je, nošen urođenim, pobunjeničkim refleksom, ustao protiv zaborava koji se usađuje poslednjih decenija i u naše biće. Zato je velika misija ove knjige da nas zbliži sa našim uzornim precima, da pamtimo njihova imena i ne zaboravimo njihova visokoetična djela'' - zaključio je Otašević.

Časopis dobio veliki broj gramata, povelja, zahvalnica i nagrada-decenija uspješnog rada

Časopis za književnost,istoriju i kulturu ''Glas Holmije'',koji izlazi na srpskom jeziku i ćirilici u Beranama od juna 2012.godine dobio je veliki broj priznanja, među kojima izdvajamo:

1.''Glas Holmije'' je 2016. godine dobio ''Povelju''za doprinos i podršku na očuvanju srpskog jezika i ćirilice od Srpskog udruženja ''Ćirilica iz Beograda čije predsjednik bio pjesnik Dobrica Erić.

2.''Glas Holmije'' je 28. januara 2017. dobio ''veliku povelju'' od Udruženja srpskih književnika i pjesnika Srba u Crnoj Gori i rasejanju ''Gorska Vila'' sa sjedištem u Podgorici.

3.''Glas Holmije'' je 2017.godine dobio ''Blagodarje''za doprinos i podršku na očuvanju srpskog jezika i ćirilice od Srpskog udruženja ''Ćirilica iz Beograda čije predsjednik bio pjesnik Dobrica Erić.

4.''Glas Holmije'' je 25. januara 2017. dobio od Saveza pisaca Rusije ''gramatu'' za književni rad i afirmaciju srpskog jezika i kulture i na širenju bratskih veza između bratskog srpskog i ruskog naroda iz Moskve.

5.''Glas Holmije'' je 2018. godine dobio ''zahvalnicu'' od društva Crnogorsko-ruskog prijateljstva ''Petar Prvi'' iz Podgorice.

6.''Glas Holmije'' je 2019. godine dobio zahvalnicu od Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918.,njihovih potomaka i poštovalaca Vojvoda Stepa-Vojvodina-Srbija za dugogodišnju uspješnu saradnju i u znak priznanja za doprinos očuvanju svetlih tradicija dobrovoljačkog pokreta.

7.''Glas Holmije'' je 2019. godine dobio za očuvanje i njegovanje ćiriličnog pisma ''Plaketu-moja ćirilica'' od Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori iz Podgorice.

8. ''Glas Holmije'' je 2020. Godine je dobio povelju od od društva Crnogorsko-ruskog prijateljstva ''Petar Prvi'' iz Podgorice.

9.''Glas Holmije'' je 2021. Godine dobio ''Zahvalnicu'' od Etno sela Koljeno u čast 20.festivala narodne muzike ''Prvi glas Vasojevića'' u Ulotini kod Andrijevice

Osnivač i izdavač časopisa Glas Holmije je : Srpsko istorijsko-kulturno društvo ''Nikola Vasojević'', Berane,dok je glavni i odgovorni urednik Goran Kiković,profesor istorije,autor 12.knjiga.

O časopisu ''Glas Holmije'' nakon deset godina svoje mišljenje je dao glavni i odgovorni urednik Goran Kiković koji kaže da za ove godine izlaženja i kroz ''svega'' 54 broja Glas Holmije se nametnuo ne samo kao poštovalac vasojevićkih i crnogorskih istorijskih vrijednosti, nego i vjerni hroničar i tumač savremenih društvenih tema i dilema. 

-Podsjećanjem na njih i odgovornom prezentacijom autentičnih istorijskih dokumenata, časopis na najbolji način razobličava falsifikate raznoraznih školovanih i inih istoričara, koji bi da Crnu Goru i Vasojeviće izmjeste iz svog temelja.Najčešće stručno ili publicistički sasvim korektno obrađenim zanimljivim temama i ''otkrivanjem'' nedovoljno poznate arhivske i naučne građe, podsjećanjem na značajne događaje i znamenite ličnosti, ali i afirmisanjem naših stvaralaca, prvenstveno mladih, ''Glas Holije'' sigurnim korakom ulazi u domove Vasojevića i ljudi porijeklom iz Limske doline, tako da je sve više čitalaca koji sa naglašenom znatiželjom iščekujemo novi broj časopisa. Jer, kako to na jednoj promociji neko lijepo reče, časopis donosi ''vijesti koje nijesu za jedan dan, koje traju i priključuju se tradicionalnim vrijednostima''. Nije, međutim, dovoljno da se afirmisanjem ''tradicionalne kulturne i naučne baštine našeg naroda'' ''Glas Holmije'' zadrži samo nivou zavičajnog glasila (iako je to neprocjenjivo značajno), nego se stalnim unapređivanjem sadržaja i kvaliteta mora izboriti i za visoko mjesto na kulturnoj mapi Crne Gore i (zašto da ne?) uopšte prostora na kome se srpski tvori i razumije, pa i šire.'' -zaključuje Kiković.

Učestvovali su i pjesnici Duško Nedović,Radovan Obradović,Rajko Bošković,Sveto Perišić,Radosav Leković i narodni guslar Vlatko Vuković.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
01. april 2025 14:37